Reagovanje stručnjaka BiEPAG-a: Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022

Objavljeno: 14.10.2022, 16:05h

Iako izvještaj ima vibru „nije sjajno, nije strašno“, on pokazuje put naprijed, gdje bi fokus trebao biti u narednom periodu, ne ostavljajući prostora za višestruka tumačenja različitih aktera

Piše: Bojan Baća

Nikada Crna Gora nije imala bolju šansu da napravi odlučujući napredak na putu ka EU. Početkom 2022. godine sve su se zvijezde poravnale: nominalno reformistička vlada, širok pro-EU konsenzus među građanima i – uz rat koji bjesni u Ukrajini – dobra volja međunarodne zajednice da pokaže da je proširenje EU još uvijek na stolu. Pa, ipak, veliki dio šanse je protraćen. U godini u kojoj su se dvije vlade srušile nakon izglasavanja nepovjerenja, stabilna administracija koja je u stanju da progura neophodne reforme je samo želja.

U Izvještaju o Crnoj Gori za 2022. godinu, EK poziva na širok politički konsenzus i konstruktivan angažman svih zainteresovanih strana kako bi se preduzeli konačni koraci u procesu pregovora. Umjesto rješavanja “svih preostalih praznina u oblasti slobode izražavanja i slobode medija, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te ubrzanja i produbljivanja reformi u pogledu nezavisnosti, profesionalizma i odgovornosti pravosuđa”, Manjinska vlada Dritana Abazović, koja je prvobitno obećala da će se fokusirati na ova pitanja i time ubrzati članstvo Crne Gore u EU, je učinila pogrešan potez potpisivanjem kontroverznog Temeljnog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ovaj potez podjela razbio je svaku iluziju da će se parlament udružiti u realizaciji onoga o čemu priča – posvećenosti reformskoj agendi vezanoj za EU. Kako međustranački dijalog o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa nastavlja da implodira, a polarizacija društva po etnopolitičkim pitanjima raste, ti posljednji koraci trenutno izgledaju nedostižni.

Srebrne obloge

Ipak, izvještaj daje neke razloge za nadu, jer daje pozitivniju sliku od prethodnog. Crna Gora je pohvaljena zbog njenog “nastavka potpunog usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije EU nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu”. Štaviše, zahvaljujući usvajanju ambicioznog programa fiskalnih reformi u podršci oporavku nakon pandemije i ublažavanju opterećenja domaćinstava rastućom inflacijom, napredak Crne Gore u ekonomskim kriterijumima ocijenjen je dobrim, a država umjereno pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije. Uprkos sumornim očekivanjima crnogorske javnosti o ključnim kriterijumima, EK ne vidi nazadovanje.

U sljedećem kratkom osvrtu na izvještaj fokusiram se na oblasti koje je EK označila kao kritične. Dok su sve tri oblasti u nastavku ocijenjene sa „ograničenim/nekim napretkom“, težina ove procjene varira.

Pravosuđe: ćorsokak Ustavnog suda

Reforme pravosuđa su se u početku činile sigurnom opkladom, s obzirom na konsenzus političkih aktera po ovom pitanju, ali su bile osujećene političkom svađom. Postignut je ograničen napredak u ovoj oblasti, „jer su se desila određena dugo čekana imenovanja na visokom nivou“, ali je Ustavni sud završio bez kvoruma da ispuni svoju ulogu. To će ometati pravilnp sprovođenje lokalnih izbora, zakazanih u glavnom gradu i još 13 opština za 23. oktobar.

U cjelini uzev, izvještaj navodi zabrinutost zbog gorućeg pitanja „institucionalnog učinka i konsolidacije nezavisnih sudskih i tužilačkih savjeta“, kao i efektivne nezavisnosti, integriteta, odgovornosti, profesionalizma i efikasnosti pravosuđa koje „treba dodatno ojačati“. I to s pravom, jer fragmentirani politički pejzaž Crne Gore i volatilnost koju on generiše ometaju pravilno funkcionisanje institucija, čak i kada postoji deklarativni konsenzus o koracima koje treba preduzeti da se institucije reformišu.

Korupcija: ključna hapšenja

Sa pozitivne strane, izvještaj prepoznaje ograničeni napredak u borbi protiv korupcije, kao i u borbi protiv organizovanog kriminala. Došlo je do poboljšanja u dosadašnjem radu u prevenciji korupcije, posebno u radu Agencije za borbu protiv korupcije. Dok Crna Gora tek treba da se pozabavi „nekim sistemskim nedostacima koji postoje širom svijeta u njenom sistemu krivičnog pravosuđa“ – nešto što zahtijeva vrijeme – ostvaren je određeni napredak u poboljšanju efikasnosti krivičnih istraga, kao i u stvaranju „zaštita od političkog uticaja na imenovanje ili razrješenje načelnika policije”. U izvještaju se naglašava hapšenje određenih ključnih ličnosti u organizovanim kriminalnim grupama i nova evidencija o zapljeni droge, što državu čini umjereno pripremljenom u borbi protiv organizovanog kriminala.

Osnovna prava: nedostatak praćenja

Crna Gora, takođe, ostaje umjereno pripremljena u oblasti osnovnih prava, navodi se u izvještaju. Međutim, ostvaren je ograničen napredak u pogledu prošlogodišnjih preporuka o slobodi izražavanja, gdje polarizacija medija odražava dominantne političke podjele, često ih produbljujući i proširujući. Međutim, u okviru takve konfiguracije, stvaranje mehanizma za suzbijanje dezinformacija i smanjenje govora mržnje i uznemiravanja na internetu, bez nesrazmjernog ograničavanja slobode izražavanja, ostaje izazov. Uprkos politički zagađenom medijskom okruženju, u izvještaju se hvali pravni okvir o zaštiti novinara, jer je „poboljšan zahvaljujući usvajanju izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojima su propisane strožije kazne za napade i prijetnje novinarima i ometanje ili sprječavanje istih da obavljaju svoj posao”. Ono gdje se javlja zabrinutost – a to je simptomatično za sistem u cjelini – je nedostatak djelotvornog sudskog praćenja važnih starih slučajeva.

Pojedinačni interesi ometaju strateške ciljeve

Evropske integracije su, vjerovatno, jedino pitanje oko kojeg postoji konsenzus svih političkih aktera u zemlji. Međutim, u kontekstu u kojem se politički monopoli urušavaju i scena postaje fragmentirana, a samim tim i konkurentnija, uski stranački interesi imaju tendenciju da opstruiraju čak i one zajedničke strateške ciljeve. Na primjer, uprkos deklarativnoj posvećenosti političkim reformama svih stranaka, u izvještaju se tvrdi da „nema napretka u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog, pravnog i institucionalnog okvira“. Da stvari budu još gore, nova skupštinska većina „usvojila je izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi koje omogućavaju održavanje svih preostalih lokalnih izbora 2022. godine istog dana“ – potez koji je Ustavni sud ocijenio neustavnim.

Iako izvještaj ima vibru „nije sjajno, nije strašno“, on pokazuje put naprijed, gdje bi fokus trebao biti u narednom periodu, ne ostavljajući prostora za višestruka tumačenja različitih aktera. Međutim, konačni korak u ovom pravcu zahtijeva ne samo odlučnost izvršne vlasti i autonomiju sudstva, već i zrelost zakonodavne vlasti.

* Marie Skłodowska-Curie Fellow, Department of Sociology and Work Science, University of Gothenburg

Prevod je uradio PCNEN.

Link na englesku verziju teksta.

NAPOMENA: Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa European fund for the Balkans – predstavništvo Network of European Foundations

Stavovi iznešeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, što ne znači, nužno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredništvo PCNEN-a zadržava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na društvenim mrežama Facebook i Twitter.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register