Prvi slučajevi hepatitisa A potvrđeni su još u julu, kada je inspekcija sa epidemiolozima kontrolisala objekte na primorju, dok iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) u odgovoru Vijestima tvrde da je prvi sporadičan slučaj žutice prijavljen 21. jula ove godine, ne precizirajući koliko je inficiranih registrovano u julu i avgustu.
Iz IJZ tvrde da su prijavljene dvije epidemije i da je do 4. oktobra registrovano 27 zaraženih – 18 je iz Herceg Novog, četiri oboljele osobe su iz Kotora, po dvije iz Budve i Nikšića i jedna iz Podgorice.
Pojasnili su da skorija obolijevanja možda još nijesu prijavljena jer je obično potrebno nekoliko sedmica da bi se utvrdilo da li je inficirana osoba dio epidemije ili sporadičan slučaj.
U IJZ tvrde i da je pravi broj oboljelih u epidemiji vjerovatno veći od prijavljenog broja, iz razloga što se neki ljudi oporave bez medicinske njege i uopšte se ne testiraju na hepatitis A.
Oboljenje hepatitis A predstavlja zapaljenje jetre čiji je uzrok istoimeni virus. Prema podacima IJZ, simptomi bolesti su zamor, malaksalost, glavobolja i povišena tjelesna temperatura, a pored toga javlja se i gubitak apetita, mučnina, nagon na povraćanje.
” Pacijenti primjećuju da je mokraća tamnija, a stolica svetlija. Posle toga se javlja žutica (ikterus) vidljiva na beonjačama, koži i sluzokožama. Ovaj najkarakterističniji znak, po kome je oboljenje i dobilo ime (žutica) se ne mora ispoljiti. Infekcija ovim virusom može proći bez pojave bilo kakvih simptoma. To su asimptomatske infekcije. Blagi oblici i asimptomatske infekcije su naročito česti u dječjem uzrastu. Hepatitis A, za razliku od nekih drugih virusnih hepatitisa (hepatitis B, hepatitis C) je najčešće blago oboljenje koje nikada ne ostavlja trajne posledice”, pojasnili su iz IJZ.
Period inkubacije, odnosno vremenski period od ulaska virusa u organizam do pojave simptoma je od 15 do 45 dana, najčešće oko mjesec.
”Virus se širi kontaktom, kontaminiranom vodom ili hranom. Najznačajniji put širenja je kontaktni. Ostvaruje se preko ruku koje su kontaminirane stolicom koja sadrži virus hepatitisa A, bilo direktnim dodirom sa oboljelim ili asimptomno inficiranim ili indirektno, preko kontaminiranih predmeta. Kontaktni put širenja je vodeći u uslovima loših higijenskih prilika i prenaseljenosti. Najčešće se ostvaruje u porodicama, predškolskim i školskim kolektivima i institucijama za zbrinjavanje djece i starih lica. U područjima sa nesigurnim vodosnabdijevanjem, voda predstavlja značajan put širenja”, navodi se na sajtu IJZ.
U IJZ tvrde da su infekcije hepatitisom A u našoj zemlji stalno prisutne, ali u umjerenom intenzitetu, dok se na svakih šest do deset godina registruju epidemije ovog oboljenja.
0 Comments