Čak četiri stana na prvom spratu u Gospodskoj 4 prekrilo je gusto lišće vinove loze. Grozdovi su vješto i visoko skriveni u krošnji.

Komšije kažu da je loza tvrdoglava, uporna je da se proširi i na druge terase i da dohvati sledeći sprat. Ne bune se, ipak je starija od svih starosjedelaca Zemuna – prema procjenama stručnjaka, i do 130 godina, objavio je portal RTS.

„Dakle, čokot koji je ove starosti i da ima ovakav izgled je retkost, ne samo na srpskim, nego na prostorima vinogradarskih, ne samo vinogradarskih zemalja“, kaže Nebojša Marković, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Prema pričama stanara, ovaj čokot zasadila je bogata porodica Pulja, po starom srpskom običaju da svaka kuća ima vinovu lozu u dvorištu kako bi porodica napredovala.

Dalje je brigu preuzela trgovačka porodica Živanović. Iz jednog čokota rasle su tri grane. Preživjela je bolesti, zimu, sušu i čak sedam bombi tokom Drugog svjetskog rata. Danas je ostala samo jedna grana.

Pelcer ove loze stigao je i do Oplenca, Hilandara, Amerike i Japana. Istraživanja stručnjaka Poljoprivrednog fakulteta pokazala su da je ova sorta grožđa izuzetno zdrava i za srce, protiv virusa, bakterija, čak i kancera.

Ali, ipak ima manu. Iako je grožđe vrlo slatko, a ukusno kao iz Provanse, ne treba pretjerati sa vinom od ove vrste. Jer ima više etanola nego ostale sorte.