Prema Ustavu Crne Gore, o skraćenju mandata odlučuje Skupština, većinom glasova svih poslanika – ukupno 41 glas.

U slučaju da parlamentarci to izglasaju, šef države biće, po Zakonu o izboru odbornika i poslanika, u obavezi da dan nakon stupanja te odluke na snagu, raspiše prijevremene izbore.

Prema odredbama istog zakona, od raspisivanja do održavanja izbora, ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana.

Ustavom nije propisano šta se dešava ako predsjednik ne predloži mandatara, ali je Vijestima iz Udruženja pravnika Crne Gore nezvanično pojašnjeno da bi najizglednije bilo da on, ako dođe do te situacije, primijeni ustavnu odredbu kojom može zatražiti skraćenje mandata parlamentu.

Iz Udruženja pravnika kažu da šef države, ako ga partije ne uvjere da imaju podršku za izbor vlade, ne može raspustiti Skupštinu, jer se to, prema Ustavu, može učiniti ako ona ne izabere vladu u roku od 90 dana od kad on predloži mandatara.

Jedan izvor Vijesti tvrdi da Đukanović ne razmišlja o raspuštanju parlamenta, jer bi to, kako je rekao, uvelo državu u dodatni institucionalni haos.

Đukanović je juče razgovarao s predstavnicima Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Liberalne partije i liderima albanskih stranaka. Iz SDP-a i SD-a su poručili da su vanredni izbori rješenje trenutnih političkih prilika, dok je lider BS-a Ervin Ibrahimović naveo da je njegova partija spremna za izbore, ali da bi on “volio da se konstituiše većina bez izbora”.

Ni sedmi sastanak bivše većine nije donio pomak u pregovorima o izboru nove vlasti, niti su te partije poslale Đukanoviću 41 potpis podrške predlogu da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar, što su bile usaglasile u srijedu.