Zemlja se vrti brže

Objavljeno: 05.08.2022, 06:43h

Zemlja je 29. juna zabilježila neobičan rekord: najkraći dan od 1960-ih, kada su naučnici počeli da mjere rotaciju planeta atomskim satovima visoke preciznosti, prenosi Jutarnji.hr.

Zemlja napravi jedan puni krug oko svoje osi svaka 24 sata i ta jedna vrtnja označava dan i pokreće ciklus izlaska i zalaska sunca koji je oblikovao obrasce života milijardama godina. Ali 29. Juna ove godine, ponoć je stigla 1,59 milisekundi prije očekivanog.

Proteklih nekoliko godina svjedočimo nizu rekorda, pri čemu su kraći dani sve češće zabilježeni.

U 2020. na Zemlji je bilo 28 najkraćih dana u proteklih 50 godina, a najkraći od njih, 19. jula, bio je kraći 1,47 milisekundi od 86.400 sekundi koliko čini 24 sata. Rekord od 29. juna bio je blizu ponovnog obaranja prošlog mjeseca, kada je 26. jula dan trajao 1,5 milisekundi kraće.

Dugoročno gledano, uspoređujući s geološkim razdobljem uspona i pada dinosaura, Zemlja se zapravo okreće sporije nego prije. Kad bi vratili sat 1,4 milijarde godina unatrag, dan bi trajao manje od 19 sati. U prosjeku, dakle, dani na Zemlji postaju duži za oko jedan 74.000 dio sekunde svake godine. Mjesec je uglavnom kriv za taj učinak: gravitacijsko privlačenje lagano iskrivljuje planetu, stvarajući plimno trenje koje stalno usporava Zemljinu rotaciju.

Dok Zemlja dugoročno usporava, situacija je lošija u kraćim vremenskim razdobljima. Unutar Zemlje nalazi se rastopljeno jezgro; njegova površina je masa kontinenata, nabujalih okeana i nestajanja lednika. Cijela planeta je umotana u debeli pokrivač gasova i njiše se dok se okreće oko svoje osi. Sve to utiče na rotaciju Zemlje, ubrzavajući je ili usporavajući, iako su promjene u suštini neprimjetne.

Prema NASA, jači vjetrovi u godinama El Niña mogu usporiti vrtnju planete, produžujući dan za djelić milisekunde. Potresi, s druge strane, mogu imati suprotan učinak. Potres 2004. koji je izazvao cunami u Indijskom okeanu pomjerio je dovoljno stijena da skrati trajanje dana za gotovo tri mikrosekunde.

Sve što pomiče masu prema središtu Zemlje ubrzaće rotaciju planete, slično kao što klizač na ledu koji se okreće ubrzava kada ruke priljubi uz tijelo. Geološka aktivnost koja gura masu iz središta prema vani imaće suprotan učinak i usporiti vrtnju.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register