Do oporavka je došlo u centalnom i sjevernom dijelu, što ukupno čini oko dvije trećine grebena, prenosi euronews.rs.

S druge strane, u južnom regionu došlo je do gubitka koralnog pokrivača zbog sve većeg broja morskih zvijezda, naveo je Australijski institut za morske nauke (AIMS) u godišnjem izvještaju.

“Ono što vidimo je da je Veliki koralni greben i dalje otporan sistem. I dalje održava tu sposobnost da se oporavi od poremećaja”, rekao je za Rojters vođa programa za praćenje AIMS-a Majk Emsli.

Ipak, on ističe da je zabrinjavajuća učestalost poremećaja, posebno masovnog izbjeljivanja korala.

Izvještaj dolazi u trenutku kada Unesko razmatra da Veliki koralni greben karakteriše kao dio svjetske baštine “u opasnosti”. Sastanak Komiteta za svjetsku baštinu na kojem je bila na dnevnom redu sudbina grebena trebalo je da se održi u Rusiji u junu, ali je odgođen.

Za zdrav greben, AIMS ističe da je potreban pokrivač tvrdog korala od 30 odsto ili više. U sjevernom regionu, prosječna pokrivenost tvrdog korala porasla je na 36 odsto u 2022. godini, sa najnižih 13 odsto u 2017. godini. U centralnom regionu, pokrivač tvrdih korala porastao je na 33 odsto sa 12 odsto u 2019. godini.

Ovo su najviši nivoi zabilježeni za oba regiona od kada je Institut počeo da prati greben 1985. godine.

U južnom regionu koji generalno ima veći tvrdi koralni pokrivač od druga dva regiona, pokrivenost je pala na 34 odsto ove godine, sa 38 odsto godinu dana ranije.

Oporavak dolazi nakon četvrtog masovnog izbjeljivanja u poslednjih sedam godina. Iako je obimno, navodi Institut, izbjeljivanje 2020. i 2022. godine nije bilo toliko štetno kao 2016. i 2017. godine. Sa druge strane, rast pokrivenosti je podstaknut koralima Acropora, za koje AIMS kaže da su posebno osjetljivi na oštećenja zbog talasa i toplotni stres.

Naučnici su i dalje na nepoznatom terenu kada su u pitanju dugoročni efekti izbjeljivanja.