CGO: Finansiranje medija i medijskih usluga u 2021.

Objavljeno: 23.07.2022, 16:45h

Na medije, medijske i produkcijske usluge 192 organa javnog sektora utrošilo je tokom 2021. godine 3.426.183,33 eura. Od štampanih medija iz javnih fondova najviše su dobili Pobjeda, Vijesti i Dan, od televizija RTV Nikšić, Televizija Vijesti i RTCG, a među radio stanicama Radio Tivat, Radio Kotor i Radio Antena M.

Od portala i agencija, najviše sredstava, po različitim osnovama, dobili su Portal Analitika, portal Vijesti i informativno-agencijski portal Mina ukazuju podaci koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) dobio za potrebe izvještaja o novčanim transakcijama iz javnog sektora za medijske i medijsko-produkcijske usluge “Jednake šanse za medije u Crnoj Gori – 2021”.

Istraživanje različitih oblika transfera novca iz javnih fondova ka medijima, medijskim agencijama i produkcijskim kućama i vezanim subjektima za pružanje različitih medijskih usluga, sprovedeno je od 23. februara do 8. juna 2022, a uključilo je 621 organ javnog sektora. Podaci su prikupljeni na osnovu odgovora na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kao i iz dostupnih dokumenata nadležnih organa, a pokrivaju period od 1. januara  do 31. decembra 2021. Finansiranje medija iz javnih fondova solidno je uređeno kroz Zakon o medijima, čemu su doprinijeli i višegodišnji napori CGO-a koji od 2012. prati ove novčane tokove i ukazuje na posljedice urušavanja tržišta medija, a što je u direktnoj vezi sa tim koliko povoljno ili kritički medijske kuće izvještavaju o aktivnostima vlasti.

Najviše novca za medije i vezane usluge tokom 2021. opredijelile su lokalne samouprave – 1.387.518,40 eura, zatim javna preduzeća – 1.139.791,92 eura, dok su najmanje za ove svrhe potrošili organi pravosuđa tj. 3.646,94 eura.

Najviše novca od ministarstava tokom 2021. opredijelilo je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija – 374.823,29 eura (dominantno kroz dva javna konkursa namijenjena medijima), a najmanje Ministarstvo unutrašnjih poslova 499,12 eura.

Interesantno je da se Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, dok je na njegovom čelu bio Milojko Spajić, oglašavalo na RTS-u, od 1. do 11. novembra 2021, izdvajajući za to 4.950,70 eura. Iz dostavljenih faktura i ugovora nije jasno zašto bi se to Ministarstvo oglašavalo na javnom servisu druge države. Tokom 2021, od strane pojedinih organa javnog sektora uplaćivan je novac neregistrovanim glasilima. Tako je javno preduzeće Rudnik uglja neregistovanom glasilu IN4S 5. oktobra 2021. uplatio 500 eura jednokratne pomoći, a Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) od 1. novembra 2021. uplaćuje 600 eura mjesečno bez PDV-a tom portalu za objavu banera.

RTCG je imala planirane ukupne prihode od 17.786.900 eura za 2021, od čega 13.821.900 eura iz budžeta Crne Gore. Ukupni rashodi projektovani su na 17.781.900 eura, od čega se na lična primanja projektovalo 9.197.000 eura ili 51.72%, a slijede troškovi proizvodnje i emitovanja programa u više nego duplo manjem iznosu od 4.014.045 eura ili 24,29%. RTCG je tokom 2021. planirala i prihode od marketinga od 1.320.000 eura, što je manje nego 2020. za skoro 100.000 eura, odnosno manje za oko 130.000 eura nego 2019. RTCG bilježi primjetan rast rashoda po odnosu ličnih primanja, a smanjenje ulaganja u troškove proizvodnje i emitovanja programa. To pospješuje kritike javnosti o prekomjernom broju zapošljenih u RTCG-u, ali i jednom dijelu zapošljenih koji ne dolazi na posao i duži vremenski period koristi bolovanja. Finansijski izvještaj RTCG-a za 2021. još nije javno dostupan, odnosno ne nalazi se na zvaničnoj web strani RTCG-a, što ukazuje na zabrinjavajuću netransparentost javnog emitera u koji država budžetski godišnje direktno ulaže blizu 14 milion eura.

 

Od štampanih medija, u 2021. godini, najviše su sredstava od organa javnog sektora, po različitim osnovama, dobili Pobjeda – 317.328,01 eura, Vijesti – 157.689,81 eura, Dan – 121.852,81, Dnevne novine – 63.599,31 i Monitor – 25.389,97 eur.

Kod televizija najveći korisnik sredstava je RTV Nikšić – 688.271,75 eura. Na drugom mjestu po prihodima je televizija Vijesti koja je iz javnih fondova, po različitim osnovama, prihodovala 75.281,76 eura, slijedi RTCG sa 44.653,93 eura, potom TV Boin 41.817,60 eura, pa RTV Pljevlja sa 19.666,04 eura. Među radio emiterima, najveći korisnici javnih sredstava, bili su: Radio Tivat sa 210.060,50 eura, Radio Kotor sa 180.959,99 eura, potom radio Antena M sa 27.199,50 eura, Radio Bar sa 3.645,25 eura, te Radio Petnjica – Talas Bihora sa prihodovanih 3.440 eura.

Primjetan je nejednak odnos lokalnih samouprava kad je riječ o transparentnosti uplata prema lokalnim javnim emiterima. Jedan dio lokalnih samouprava (Nikšić, Kotor i Tivat) je dostavio informacije o opredijeljenim sredstvim lokalnim javnim emiterima za redovno funkcionisanje, pa su te tri opštine dominirale u pregledu utroška za ove svrhe samo zato što ne postoje dostupni podaci za pojedine opštine koje, takođe, imaju velike troškove po ovom osnovu (npr. Podgorica, Herceg Novi, Budva, itd). Iz istog razloga su visoko na listi i RTV Nikšić, kao i Radio Tivat i Radio Kotor.

Portali imaju rastući udio u novčanim transakcijama organa javnog sektora, a u 2021. najviše su sredstava, po različitim osnovama dobili: Portal Analitika – 38.758,26 eura, potom Portal Vijesti – 27.810,42 eura, informativni i servis portal agencija MINA – 23.378,67 eura, slijedi portal MNE rukomet – 21.415 eura, zatim portal CdM – 19.782 eura.

Marketinške, medijske agencije i produkcijske kuće koje su prihodovale najviše sredstava iz javnih fondova su: Direct Media DOO – 491.790,80 eura, Arhimed – 69.779,20 eura, Ninamedia Clipping – 47.242,55 eura, Media biro – 37.965,35 eura, Rabbit Records – 30.734,00 eura i Represent Communications – 30.119,04 eura.

Dva najveća korisnika sredstava po osnovu medijskih i oglašivačkih usluga od strane pravnih i fizičkih lica koja su primila sredstava za pružanje ostalih usluga, a koje spadaju ni u jednu gore pomenutu kategoriju, bili su DMS Development – 46.738,02 eura i agencija za istraživanje javnog mnjenja DeFacto Consultancy – 20.560,32 eura.

Podaci resornog Ministarstva, koje je krajem juna ove godine prvi put objavilo svoj izvještaj, shodno novoj zakonskoj obavezi, daju približne cifre. Značajan dio podataka Ministarstva i CGO-a se poklapa, a varijacije se mogu pripisati različitom procentu odgovora od organa javnog sektora. Imajući u vidu da postoji zakonska norma koja propisuje obavezu organa javnog sektora da do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, na svojoj internet stranici, objave evidenciju o uplatama medijima po osnovu oglašavanja i drugih ugovorenih usluga, CGO očekuje da Ministarstvo kulture i medija zauzme u ovom dijelu odlučniju poziciju. Neophodno je uspostaviti i veći stepen discipline kod javnog sektora kad je riječ o izvještavanju o novčanim tokovima za potrebe medija i vezanih medijskih usluga.

U više navrata je dodjela državne pomoći medijima otvorila dosta pitanja, pa je potrebno uspostaviti sistematizovan i javno dostupan pregled državne pomoći medijima, a u tom pravcu najviše mogu učiniti Ministarstvo kulture i medija, kao i Agencija za zaštitu konkurencije.

CGO podržava inicijativu Direktorata za medije da organi javnog sektora ne bi smjeli da se oglašavaju na neregistrovanim/neevidentiranim medijima koji ne poštuju zakone države Crne Gore. Shodno tome, CGO očekuje brze zakonske izmjene u tom pravcu.

Važno je naglasiti značajan napredak kada je riječ o poštovanju Zakona o slobodnom pristupu informacijama od strane organa javne uprave, uz napomenu da je to uključilo i veliki napor istraživačkog tima CGO-a kroz dodatna pozivanja, urgencije i žalbe. Od 621 organa javnog sektora kojima je upućen zahtjev za slobodan pristup informacijama, odgovore je istraživačima CGO-a dostavilo 613 organa, odnosno 98.71%.

Osam organa nalazi se na «crnoj listi» netransparentnih koji su i pored brojnih urgencija i žalbi prekršili odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama su i nikada nisu odgovorili, a to su: Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava prihoda i carina, Aerodromi Crne Gore, Plantaže, Vazduhoplovni savez Crne Gore, Džudo savez Crne Gore.

Izvještaj „Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori – 2021“ dio je projekta „Mediji za mene” koji CGO sprovodi uz podršku ambasade Kraljevine Holandije, Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD (BTD).

 

Damir NIKOČEVIĆ, koordinator za razvoj

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register