Objavljeno: 22.07.2022, 13:33h
Piše: Omer ŠARKIĆ
Najveći komičar u našoj Skupštini Milan Knežević je za premijerski sat postavio pitanje predsjedniku vlade „I, što ćemo sad“? Narod je bio oduševljen tom duhovitošću narodnog poslanika koji u našem „visokom zakonodavnom domu“, umjesto donošenje zakona i rješavanja miliona nagomilanih problema, u kontinuitetu igra ulogu zabavljača narodnih masa – komičara. Premijer mu je odgovorio u istom stilu „Crna Gora mora biti zdrava“. Tako se pridružio petparačkom šou-u, unižavajući ionako uniženu Skupštinu, Vladu i građane koji ih plaćaju, ali se narod urnebesno zabavljao. Na doskočice „šmekera“ Milana nedavno se upecao i ministar odbrane Konjević, koji je do skoro izgledao kao jedan od ozbiljnijih poslanika, krenuvši sa Kneževićem u sličan tip nadgornjavanja preko društvenih mreža.
U Srbiji se Farma plaća sms porukama, kod nas iz budžeta svih građana. Ovi što tu vrstu zabave plaćaju sms porukama na to imaju pravo i to je njihov lični izbor. Moj lični izbor nije bio niti će biti da finansiram skupštinsku farmu – a finansiram je, zahvaljujući Kneževiću i njemu sličnim.
Bez pokušaja da budem duhovit kao Knežević – jer bi to svakako bio neuspjeli pokušaj, postavio bih par pitanja poslanicima i Vladi, koja mislim da su konkretna i bitna.
Sve gori pa su mi i pitanja takva – goruća.
Podsjetiću, prošle godine sam u tekstu na blogu predložio da državice Balkana koje sve imaju isti problem naprave regionalni centar za gašenje požara sa kanaderima, koji bi zajednički finansiral i održavali, koristili po potrebi. Ali, ko sam ja da tako nešto predlažem?
Citiranje stihova iz Konstraktine pjesme i ta vrsta „duhovitosti“ nam sigurno neće pomoći.
Crna Gora nije zdrava. Daleko je od ozdravljenja. Da bi krenula tim putem, treba nam promjena svijesti, sistema vrijednosti, morala – u koji se stalno busamo, promjena političkih i parapolitičkih elita – prije svega. Postojećim je glavno zanimanje produbljivanje podjela: vjerskih i nacionalnih. Njihova profesija je stalno gulsanje o ugroženosti nacije, države, crkve, identiteta, jezika…, to jest održavanja statusa kvo kako bi nas i narednih decenija vodili upravo oni: nesposobni, intelektualno, idejno i stručno, a prije svega moralno krajnje upitne osobe. Jedini način da se održe na javno-političkoj sceni koja im donosi ogromne zarade i privilegije je da da nastave kao do sada, po oprobanoj a uspješnoj matrici. Ko i dalje misli da decenijama nepromijenjeni lideri stranaka, poslanici u po pet, šest ili čak sedam mandata – su tu zbog našeg nacionalnog, državnog ili opšteg interesa, zaslužio je to što mu djeca jedva čekaju kako da pobjegnu iz zemlje – ako već nijesu pobjegla. Ovo pišem zbog onih drugih. A rezultati njihove decenijske borbe za naše bolje sjutra su vidljivi i mjerljivi. Izmjerite svoj standard i kvalitet života, uporedite ga sa standardom i kvalitetom života patriota koji se bore za vas, standardom članova njihove uže i šire porodice – sve će vam biti jasno. Kao kada otvorite onaj famozni frižider. A ako vam ni poslije toga opet nije sve jasno, krivi ste vi a ne oni.
P.S. Sjetite se da su prije samo tri godine građani Crne Gore disali kao jedan, raznih nacija, vjera, političkih i ideoloških opredjeljenja. Na protestima „Odupri se“ okupili su se oko problema koje tište sve nas zajedno: neparavna država, korupcija, nepotizam, partijsko zapošljavnje, siromaštvo, nesloboda izbora – i to nas je ujedinilo. Mržnja je u trenutku nestala. Nesposobne, bezidejne a jedne te iste političke elite su osjetile smrtnu opasnot po svoj opstanak od takvog razvoja događaja, zato su ponovo generisali politiku mržnje i podjela kao spasonosnu formulu za svoj interesni opstanak.
Dvije godine po dobijanju kovida, dijagnoze moždane magle, demencije i epilepsije su češće nego posle drugih respiratornih infekcija, pokazuje studija univerziteta u Oksfordu.
Tviter se nije javno oglašavao po pitanju niza suspendovanih naloga u Srbiji, niti je kompanija bila dostupna za hitan komentar.
Svjetski dan humanosti obilježava se od 19. avgusta 2003. godine. Na ovaj dan odajemo počast onima koji se bave humanitarnim radom na dnevnom nivou i ističemo važnost humanitarnog rada.
Dvije godine po dobijanju kovida, dijagnoze moždane magle, demencije i epilepsije su češće nego posle drugih respiratornih infekcija, pokazuje studija univerziteta u Oksfordu.
Tviter se nije javno oglašavao po pitanju niza suspendovanih naloga u Srbiji, niti je kompanija bila dostupna za hitan komentar.
Svjetski dan humanosti obilježava se od 19. avgusta 2003. godine. Na ovaj dan odajemo počast onima koji se bave humanitarnim radom na dnevnom nivou i ističemo važnost humanitarnog rada.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.