Ovi cvjetovi se beru po suvom i lijepom vremenu i u vrijeme punog cvjetanja.

Cvjetovi zove izuzetno su bogati glukozom, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice zove sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C.

Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži zova odgovorni za većinu njenih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše tijelo od oštećenja. Zbog toga se zova koristi u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma.

Zova je veliki saveznik u sprječavanju gripe i prehlade jer jača imunitet. Osim toga, ima antivirusno i antimikrobno djelovanje.

Ako osjećate da ćete dobiti gripu, popijte čaj od osušenih cvjetova zove ili jednostavno pijte domaći sok od zove. Ova biljka je korisna kod astme i upale disajnih puteva, jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja.

U proljeće cvijet zove možete koristiti kao sredstvo protiv polenskih alergija. Ona ima i detoksikacijsko djelovanje jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezda.

Ova biljka može pomoći kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa. Osim kao laksativ, djeluje i kao diuretik te doprinosi zdravlju bubrega. Koristi se u stanjima gdje je potrebno jače znojenje.

Zbog tih svojih laksativnih, diuretičkih i detoksikacijskih svojstava, odlična je kao pomoć u mršavljenju.

RECEPT

Potrebno: 20 cvjetova zove; 1 litra vode; 800 g šećera (ili drugog zaslađivača), sok od 1 limuna.

Priprema: U 1 litru hladne vode potopiti 20 cvjetova svježe bazge. Neka stoji na hladnom mjestu, ali ne u hladnjaku, 24 sata. Procijediti, dodati 800 grama šećera, sok od 1 limuna i ostaviti da odstoji još 24 sata.

Povremeno promiješati, da se šećer rastopi. Procijediti kroz duplu gazu i uliti u boce.

Ovaj sok se pije razrijeđen s vodom, a možete koristiti i mineralnu gaziranu vodu za pripremu soka.