Objavljeno: 21.05.2022, 15:01h
I nakon završnog računa za proteklih 16. godina, računa koji nam još pristiže, izgleda tačna ona teza da je suverena država dragocijen ram u koji tek treba staviti lijepu sliku. I da ne postoji toliko lijep okvir koji može sakriti ružne sadržaje na slici.
Ako se propagandnom fetišizacijom države relativno uspijevalo sa prikrivanjem kleptokratskih poduhvata nekontrolisane vlasti, stvarajući tako korumpirani sistem – poslije 16 godina građani su počeli da vide sliku onakvu kakva ona jeste.
Mnogo toga je ogoljeno. Posebno, kontolisanje institucija od strane nekontolisane vlasti. Sistem pravosuđa, njegovi korumpirani segmenti, mnogo puta apostrofirani iz međunarodnih adresa kao baza zarobljene države, je sada u centru pažnje.
Rast kriminala pratio je rast zaduživanja zemlje kao posledice neodržive ekonomije.
Ako se svemu dodaju dvije ose podjela, onda se slika savim kompletira.
Prva je socijalno ekonomskog karaktera. Radi se o podjeli na ekonomski privilegovane, najčešće na sumnjivim osnovama, i one druge koje sve teže žive, u sve dramatičnijem siromaštvu.
Druga osa podjela, ništa manje dramatična, odnosi se na nacionalne podjele. One su manjim dijelom rezultat istorije i novijih geopolitičkih procesa koji su spojeni sa mnogo većim uzrokom, a to je unutrašnji projekat vlasti – podijeli pa vladaj.
Umjesto državne politike i kulture u smislu dominante svijesti o zajedničkoj državnoj zajednici, zemlja je sve više postajala zbir posebnih nacionalnih grupa, nerijetko pretvorenih u identitetska nasilja i tvrđave. Sa rezultatom različitih duhovnih vrijednosti, nacionalizovananjem istorije, na kraju paralelnih života etničkih grupa.
Na slici u ramu, ako bismo ostali pri metafori, može se uočiti lice politike, opet u kombinaciji starog i novog tokom 16. godina. Starog, dakle već viđenog, u kojem otuđene grupe van pravnog poretka, oslobođene balasta javne pristojnosti, uporno praktikuju politiku kao vještinu demagogije i podjele plijena.
Pretenzija novog lica politike se nerijetko svodi na estradizaciju politike, poimanje politike kao permanentne propagande.
Spoj starog i novog se ogleda, možda samo u različitim formama, na maksimi: nije važno što se dešava nego što ljudi misle da se dešava. Pritom parcijalni interesi ostaju iznad opšteg.
Izvučene su pouke iz gorko – karnevalskog iskustva propuštene šanse poslije 30. avgusta? Nova šansa ili ponovljena farsa u novom pakovanju?
Postoje nagovještaji pojava osoba i snaga na javnoj sceni koje se bore za ideal istine i pravde.
Trenutak Crne Gore je opet između novog pokušaja i starih obmana.
Mnogo zavisi i od građana. Oni su u njavećem dijelu, utisak je, prešli Rubikon, odbijajući da budu podanici kojima se manipuliše.
Svjesni slike društva. Ne želeći da mjenjaju njen ram.
U susret Međunarodnom danu podrške žrtvama torture, koji Ujedinjene nacije obilježavaju 26. juna svake godine, Akcija za ljudska prava (HRA) ukazala je da Crna Gora još uvijek ne poštuje zabranu mučenja i drugog zlostavljanja u skladu sa međunarodnim standardima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su u EU mnogi bijesni što Srbija nije uvela sankcije Rusiji, te istakao da je Evropa u direktnom ratu protiv Rusije i da sve čeka još gori rat, ako se situacija u Donbasu, ne završi primirjem ili mirom.
Lokalne i međunarodne grupe za zaštitu životne sredine i ljudskih prava pozvale su crnogorsku vladu da ukine odluku o vojnom poligonu na Sinjajevini, a Evropsku uniju da uslovi članstvo Crne Gore u tom savezu zaštitom Sinjajevine i uspostavljanjem zaštićenog područja na toj planini.
U susret Međunarodnom danu podrške žrtvama torture, koji Ujedinjene nacije obilježavaju 26. juna svake godine, Akcija za ljudska prava (HRA) ukazala je da Crna Gora još uvijek ne poštuje zabranu mučenja i drugog zlostavljanja u skladu sa međunarodnim standardima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su u EU mnogi bijesni što Srbija nije uvela sankcije Rusiji, te istakao da je Evropa u direktnom ratu protiv Rusije i da sve čeka još gori rat, ako se situacija u Donbasu, ne završi primirjem ili mirom.
Lokalne i međunarodne grupe za zaštitu životne sredine i ljudskih prava pozvale su crnogorsku vladu da ukine odluku o vojnom poligonu na Sinjajevini, a Evropsku uniju da uslovi članstvo Crne Gore u tom savezu zaštitom Sinjajevine i uspostavljanjem zaštićenog područja na toj planini.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.