Radi se o pjegi nazvanoj AR2987 koja je izbacila koronalnu masu (CME), a koja bi 14. aprila mogla izazvati polarnu svjetlost u gornjim slojevima Zemljine atmosfere.

Sunčeve pjege su tamna područja na površini Sunca koja nastaju, razvijaju se i nestaju pod uticajem snažnih magnetnih polja. Ta područja su privremena i mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko mjeseci.

“Kada govorimo o ‘mrtvoj’ sunčevoj pjegi, više se radi o poetskom nego o naučnom opisu. Povremeno se sunčeve pjege mogu ponovo aktivirati zbog ponovne pojave magnetnih polja na istom području”, rekao je solarni fizičar Filip Džadž iz američkog Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere (NCAR) za Live Science.

AR2987 je izbacila solarnu baklju klase C.

Baklje klase C prilično su česte i rijetko imaju direktan uticaj na našu planetu. Međutim, ponekad, kao u slučaju ove erupcije, solarne baklje mogu podstaći izbacivanje koronalne mase, ogromne erupcije plazme i magnetnih polja. Sunčeve baklje C klase rijetko pokreću CME-ove, a kada ipak do toga dođe, CME-ovi su obično spori i slabi, prenosi portal index.hr.

Kada CME udari u magnetno polje koje okružuje Zemlju, nabijene čestice putuju niz linije magnetnog polja koje izvire iz sjevernog i južnog pola i sudaraju se sa gasovima u atmosferi oslobađajući energiju u obliku fotona i stvarajući blistavu zavjesu prekrasne svjetlosti poznatu kao aurora borealis.

CME koji je u ponedeljak krenuo prema Zemlji mogao bi 14. aprila izazvati manju (G1) geomagnetnu oluju, što znači da bi moglo doći do neznatnih uticaja na funkcionalnost satelita i slabe fluktuacije u energetskoj mreži. Dodatno, aurora bi mogla biti vidljiva na nižim geografskim širinama nego inače.