Pravo učešća na FLUID – Regional Awards for Young Designers imaju mladi (do 18 do 35 godina) grafički dizajneri/ke, ilustratori/ke, studenti/kinje dizajna i arhitekture, vizuelni umjetnici/e, fotografi/kinje, arhitekte/ice… iz regiona (Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija).

Kategoriije: plakat, tipografsko pismo i fanzin. Rok za prijavu: 15. april 2022. godine. Prijava je besplatna. Više informacija i prijavni obrazac dostupni na linku https://fluid-forum.me/

Konkurs je osim na web sajtu i društvenim mrežama FLUID dizajn foruma i NVU FLUX-a objavljen i na internacionalnim portalima koji objavljuju referentne konkurse vezane za dizajn (www.contestwatchers.com;  http://www.posterterritory.com; www.infodesigners.eu, kao i na regionalnom portalu www.vizkultura.hr).

Cilj konkursa je da potakne mlade autore iz regona da se bave aktuelnim angažovanim temama i kroz dizajnersku formu izraze svoj stav. Jedan od ciljeva FLUX-a je podizanje društvene svijesti o ulozi dizajna u javnoj politici, kao i podizanje svijesti i razvoju kulture društveno-odgovornog dizajna. Mladi dizajneri daće svoje viđenje na ovogodišnju temu, a njihove radove imaćemo prilike da vidimo u okviru FLUID dizajn foruma #10/2022.

O pristiglim radovima odlučivaće stručni žiri: kategorija Plakat: Mirko Ilić (SAD), Borut Vild (RS), Dejan Kršić (HR), Nikola Bada Radonjić (CG), Ana Matić (CG); kategorija Tipografsko pismo: Olivera Stojadinović (RS), Nikola Đurek (HR), Domen Fras (SLO), Dalida Karić Hadžiahmetović (BIH), Adela Zejnilović (CG); kategorija Fanzin: Johanna Marcadé-Mot (FR), Mane Radmanović (RS), Sven Sorić (HR), Ivana Vujošević (CG), Radovan Vukasović (CG).

U okviru FLUID dizajn foruma #010/2022 biće otvorena izložba prošlogodišnjih dobitnika nagrade kao i ovogodišnja selekcija. Autorima prva tri nagrađena rada u svakoj kategoriji biće ponuđeno da u okviru FLUID dizajn foruma #11/2023 realizuju zajedničku izložbu ili prezentaciju.

FLUID dizajn forum #10/2022 biće održan od 23-29. maja 2022. godine na Cetinju i u Podgorici. Deseto izdanje FLUID-a ima moto LEGO ERGO SUM – Čitam, dakle postojim, u okviru koga će učesnici foruma propitivati odnos dizajna i čitanja. U cjelosti vam prenosimo ovogodišnju tematsku izjavu:

LEGO ERGO SUM

(Tematska izjava)

Čitanje kao aktivnost inherentno je grafičkom dizajnu. Njihov uzajamni odnos je, međutim, složen. Ne samo da možemo govoriti o odnosu teksta i njegovog grafičkog oblikovanja već i o drugim formama grafičkog dizajna koje jednako tako „čitamo“, „iščitavamo“ i u koje „učitavamo“. Polazna tačka kada se razmišlja o dizajnu i čitanju mogu biti i opštija pitanja: Šta, gdje i kako čitamo? Kako kodiramo i dekodiramo značenje? Kako grafičko oblikovanje sadržaja donosi novi sloj značenja?

Čitanje možemo posmatrati kao kreativan čin kroz koji dolazi do rekontekstualizacije sadržaja. Unutar dizajna moramo razmišljati o čitanju kao metodi širenja znanja i razvijati taktike čitanja. Grafički/a dizajner/ka mora osvijestiti svoju ulogu u interpretaciji i redefinisanju informacija. Samo prenošenje riječi u vizuelnu formu rezultira dodatnim ili novim značenjem, bilo da iza toga stoji intencija (dizajnera/ke), bilo da je to samo posljedica tehnološkog ili stilskog konteksta iz kojeg proizilazi. Semantička komplementarnost forme (dizajna) i sadržaja (teksta) je jedna od fundamentalnih paradigmi grafičkog dizajna – od dizajnerskih stilova fin de siecle, preko Bauhausa i modernističkih plakata, do emotikona ili mimova.

Međutim i ova relacija – kao i svaka druga – evoluira. Šta se sa njom dešava kada se i sam odnos prema kulturi čitanja radikalno mijenja? Kako hiperprodukcija informacija, displej kultura, fragmentirana stvarnost i niz drugih fenomena umreženog društva podrivaju tradicionalnu kulturu čitanja, mijenjaju obrasce i modele odnosa prema tekstu? Kako grafički dizajn utiče / reaguje / doprinosi / oponira ovim trendovima? Kako savremeni prostori i relacije utiču na područje tipografije? Kako će izgledati budućnost izdavaštva uz trenutno stanje koje govori da su formati sa avangardnom i transgresivnom prošlošću – poput mini-edicija, nezavisnih umjetničkih časopisa, eksperimentalnih DIY publikacija, fanzina, asemičnih žurnala – življi i raznovrsniji nego ikad?