Međuvladin panel o klimatskim promjenama ističe da će ljudi i priroda biti na granici mogućnosti da se prilagode.

Čak 40 procenata svjetskog stanovništva je u “visokom riziku” usljed klimatskih promjena, pokazuje izvještaj.

Jedina nada je da se nivo porasta temperature zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa, što bi smanjilo procijenjene gubitke, prenosi BBC.

Samo četiri mjeseca poslije samita COP26 u Glazgovu, na kome su se svjetski lideri obavezali na brzu akciju u vezi sa klimatskim promjenama, izvještaj UN pokazuje težinu i obim zadatka.

“Naš izvještaj jasno ukazuje da neka mjesta na kojima ljudi žive i rade mogu da nestanu.”

“Da ekosistemi i vrste koje znamo, koje su važne za naše kulture, možda više neće postojati”, rekla je profesorka Debra Roberts, kopredsjedavajuća Međuvladinim panelom.

“Ovo je ključni trenutak. Naš izvještaj ukazuje da je ovo vrijeme za akciju ukoliko želimo da ublažimo posljedice klimatskih promjena”, dodala je.

Između 2010. i 2020. godine, 15 puta više ljudi je umrlo od poplava, suša i oluja u veoma ranjivim regionima, poput dijelova Afrike, Južne Azije i Centralne i Južne Amerike, nego u drugim dijelovima svijeta.

Koralni grebeni blijede i suše se usljed povećanja temperature, kao i stabla drveća.

Izvještaj pokazuje i razmjere posljedica usljed globalnog zagrijavanja sa 1,1 na 1,5 stepeni Celzijusovih.

Kontinuirano i ubrzano podizanje nivoa mora sve će više pogađati naselja na obalama što ih dovodi u rizik od “potopljenja i nestanka”.

Međuvladin panel očekuje da će još milijardu ljudi biti u opasnosti od klimatskih opasnosti na obali u narednih nekoliko decenija.

Ukoliko temperatura poraste između 1,7 i 1,8 stepeni iznad nivoa iz 1850-ih, u izvještaju se navodi da bi polovina ljudskog stanovništva mogla biti ugrožena usljed toplote i vlage.

Komentarišući sažetak izvještaja, generalni sekretar UN Antonio Gutereš opisao ga je kao “atlas ljudske patnje”.