“Taj soj se veoma brzo proučava i trebaće nam još dvije do tri nedjelje da saznamo više. Ali zašto je SZO zabrinuta, zato što ima mnogo više mutacija nego bilo koja varijanta prije nje, što znači da postoji mogućnost da se brže širi i da postoji veća opasnost od ponovne infekcije”, poručio je Kluge.

Treba da se sjetimo Beta varijante koja je takođe detektovana u Africi, i imala je sposobnost da izbjegne imuni odgovor vakcina, ali ipak na kraju nije postala dominatna varijanta, rekao je on.

Na pitanje zašto je u Evropi, i pored velikog broja vakcinisanih  stopa tansmisije koronavirusa i dalje velika, on je rekao da vakcine ne prekidaju transmisiju virusa, već štite pojedinca od ozbiljnog obolijevanja i smrtnog ishoda, samim tim, kako kaže, sprečavaju kolaps bolnica što je od izuzetne važnosti, jer su u porastu maligna i kardivaksularna oboljenja.

Istako je da je potrebno sprovesti ono što on naziva “vakcina plus pristup”.

“Vakcine i istovremena primjena mjera iz oblasti javnog zdravlja i preventivne mjere. Kovid pasoši su, po mom mišljenju, dobro rješenje”, kazao je Kluge.

Što se tiče manifestacija na otvorenom, objašnjava, mjere su iste, treba obezbijediti distancu od metar i po i izbjegavati gužve u zatvorenom.

Na pitanje da li ćemo primati vakcinu svakih šest mjeseci, Kluge ističe da je sada potrebno vidjeti šta će se desiti nakon bustera.

“Znamo da imunitet koji pruža vakcina opada posebno od tridesete sedmice nakon vakcinacije, zato je predložen taj buster. Sada treba da vidimo šta će se desiti nakon bustera”, objašnjava on.

Jedan od mogućih scenarija je, kaže, da sa pandemske situacije pređemo na endemsku.

“Da ovaj virus postane sezonska pojava kao recimo grip, i tako bi ljudi jednom godišnje dobijali vakcinu. To bi bila relativno povoljna situacija”, kazao je Kluge.