Gdje se zloupotrijebi sloboda govora tu nastaje govor mržnje

Objavljeno: 02.12.2021, 11:36h

Presude za širenje govora mržnje u medijima i na društvenim mrežama jedan od načina suzbijanja ovog krivičnog djela.

U Crnoj Gori je vidljiv rastući trend uvredljivog govora u javnom prostoru, koji je vrlo često prelazio i u govor mržnje u posljednjih nekoliko godina, pokazalo je istraživanje istraživanje Instituta za medije Crne Gore. Ipak, Zaštitniku za ljudska prava Crne Gore građani se češće obraćaju pitanjima kako ukloniti neki komentar s portala nego što pokreću procedure koje su im na raspolaganju. Istovremeno, iako je čest u online prostoru, govor mržnje se nedovoljno prijavljuje policiji.

Društvene mreže su žarište govora mržnje, pokazalo je pomenuto istraživanje, koje kaže kako ga je znatno rasplamsala izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, što je bila svakodnevna tema crnogorskih medija i podstrek građanima da se izjasne o toj temi i u medijima i na društvenim mrežama.

Rezultati istraživanja takođe pokazuju i da se mržnja najčešće širi u komentarima ispod tekstova na portalima i na ličnim profilima građana na društvenim mrežama. Na Fejsbuku je u periodu masovnih protesta vezanih za pomenuti sporni zakon nastao i veliki broj meme stranica koje su svakodnevno imale veliki broj objava koje su pokrenule lavinu komentara neprikladnog sadržaja.

Zaštitnik za ljudska prava u Crnoj Gori Siniša Bjeković kaže da mu se građani ne obraćaju u velikoj mjeri zbog govora mržnje, što je u nesrazmjeri sa njegovim prisustvom.

Siniša Bjeković

„Više od formalno podnešenih pritužbi imamo obraćanja građana s upitima koje mehanizme mogu da iskoriste da bi što prije bio uklonjen neki komentar koji prepoznaju kao govor mržnje na društvenim mrežama ili portalima, budući da su oni dominanto izvorište govora mržnje. Javnosti su poznati i neki od primjera, odnosno mišljenja sa preporukama Zaštitnika, kada smo postupali po sopstvenoj inicijativi (ex officio), zbog govora mržnje u javnom prostoru Crne Gore”, kaže Bjeković i dodaje da je očigledno nedostajalo znanja građana na ovu temu, a još više adekvatne regulacije i sankcionisanja govora mržnje.

 Govor mržnje kažnjiv zatvorom

„Ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina“, propisano je u članu 370, stavu 1, Krivičnog zakonika Crne Gore.

Četiri prijave za krivično djelo govora mržnje su registrovane od početka ove godine u Crnoj Gori, kažu iz Uprave policije. U prošloj godini je zabilježeno 11 krivičnih djela, a 2019. samo jedno, kao i 2018. Tokom 2016. i 2017. godine nije bilo registrovanih krivičnih djela ‘izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje’.

Elemenat mržnje je sastavni dio opisa prekršaja iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru (‘vrijeđanje drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etičkog porijekla ili drugog ličnog svojstva’).

Iz Uprave policije saznajemo da je za pet mjeseci 2021. godine registrovano osam prekršaja; 2020. godine 30; 2019. godine 29; 2018. godine 25 i 2017. godine 31 prekršaj.

Ovi podaci pokazuju da je najveći broj krivičnih djela i prekršaja širenja govora mržnje zabilježen u 2020. godini. To je bila izborna godina u Crnoj Gori, koju su obilježili razni protesti, kriza izazvana pandemijom COVID-19, nezadovoljstvo građana, izborna atmosfera, ali i različiti postupci političkih aktera.

U proteklih nekoliko mjeseci je bilo slučajeva govora mržnje na koje su reagovale nadležne institucije. Prvostepenom presudom, Viši sud u Podgorici je u aprilu 2021. godine osudio 31-godišnjeg mladića koji je na društvenoj mreži Fejsbuk, svjesno i namjerno objavio sadržaj koji je podsticao na mržnju prema građanima srpske nacionalne pripadnosti. On je osuđen na deset mjeseci zatvora.

Samo osam dana nakon te presude, u podgoričkom Višem sudu je na sedam mjeseci zatvora osuđen Nikšićanin koji je na instagram profilu objavio zastrašujući sadržaj koji je pozivao na vjersku, nacionalnu i rasnu mržnju.

Osim njih, za govor mržnje odgovarali su i urednici i vlasnici medija u Crnoj Gori. Jedan od osnivača Vijesti, Željko Ivanović je podnio tužbu protiv Skala radija, njegovog direktora Slavka Mandića, portala CDM i novinara Šemsudina Šekija Radončića zbog niza uvreda upućenih Ivanoviću u seriji tekstova. Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu koju je prethodno donio Osnovni sud u Kotoru, a prema kojoj je CDM u obavezi da ukloni pet tekstova uvredljivog sadržaja na račun Željka Ivanovića i isplati 3.500 eura za nematerijalnu štetu koju su mu nanijeli.

 Kakva je uloga policije?

Prema definiciji iz člana 9a Zakona o zabrani diskriminacije Crne Gore „govor mržnje je svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina“.

Službenici Uprave policije postupaju na osnovu prijava građana ili samoinicijativno. U momentu saznanja za neki događaj, policijski službenici sa tim upoznaju postupajućeg tužioca, koji procjenjuje da li u konkretnom događaju postoje obilježja krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

U slučajevima kada nadležni tužilac procijeni da postoje obilježja elementa krivičnog djela, policijski službenici postupaju po nalozima postupajućeg tužioca, prikupljaju obavještenja i sve druge mjere i radnje koje tužilac naloži, a koje su različite od slučaja do slučaja.

Tužilac je taj koji procjenjuje da li će neka osoba biti lišena slobode zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično djelo ili će protiv nje biti podnijeta krivična prijava u redovnom postupku. Ukoliko se u redovnom postupku podnosi krivična prijava, osoba se ne lišava slobode.

U Upravi policije kažu da je „definisanje pojma govora mržnje od izuzetnog značaja, kako bi se otklonila svaka nedoumica do koje bi se moglo doći u praksi, a kako bi se, ujedno, opravdala potreba za isticanjem ovog vida kriminaliteta kao posebno značajnog“.

Kao jedan od mehanizama za suzbijanje govora mržnje, u Upravi policije navode da je potrebno u kontinuitetu raditi na edukaciji policijskih službenika koji su raspoređeni na tim poslovima u cilju prepoznavanja i procesuiranja govora mržnje, odnosno reagovanja na govor mržnje, prije svega putem prevencije. Dodaju i da je „govor mržnje tema kojoj se svakako trebamo posvetiti u dijelu povećanja svijesti građana, jer svaki vid govora mržnje potencijalno može dovesti do izvršenja krivičnog djela.“

 Nedovoljno znanja o slobodi govora

Nalaz istraživanja Instituta za medije pokazuje i da u uredničkom sadržaju etabliranih medija nije bilo govora mržnje, ali da je bilo zapaljivog govora u desno orjentisanim medijima kao i međusobnih uvreda čitalaca.

I ombudsman Bjeković zapaža da se posebno problematičnim pokazao prostor društvenih mreža, portala i interneta generalno, koji je donedavno bio krajnje nedefinisan po pitanju kontrole sadržaja i odgovornosti, a sa druge strane ima veliki uticaj na kreiranje javnog mnjenja i ponašanje građana.

“Negdje je postalo uobičajeno i nažalost očekivano da se primjeri govora mržnje češće srijeću u nekim delikatnim društvenim trenucima, u okviru rasprave o pitanjima od značaja po širu zajednicu, odnosno onim koji duboko dijele društvo. To su najčešće pitanja koja se tiču nacionalnih, političkih, vjerskih tema, prava LGBTIQ populacije, Roma… “, kaže Bjeković.

Komentari čitalaca na portalima nisu bili pod nadzorom niti sankcionisani sve do 2020. godine, kada je donesen novi Zakon o medijima u kome se internetska publikacija (portal) definiše kao medij čiji se sadržaj širi putem interneta i koji se upisuje u evidenciju medija. Kao potencijalno rješenje za sprječavanje širenja govora mržnje, tim zakonom je propisano i da su portali dužni da propišu pravila za objavljivanje komentara čitalaca, dok je osnivač dužan, bez odgađanja,  ukloni komentar koji predstavlja očigledno govor mržnje, a najkasnije u roku od 60 minuta od saznanja ili od dobijanja prijave druge osobe.

„Građani se iza ekrana osjećaju sigurnije“

Pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Ana Šušović kaže da se Crna Gora u velikoj mjeri suočava sa govorom mržnje, posebno na društvenim mrežama.

„Oni građani čija je priroda neukrotiva i ekstremnija, kao i oni koji su finansijski, edukativno, duhovno i moralno siromašni, svjesno ili nesvjesno zloupotrebljavaju slobodu izražavanja i usmjeravaju svoj govor, ne na širenje ljubavi, već, nažalost, na širenje mržnje. Iza ekrana se osjećaju slobodnije, pa izražavaju stavove kojima tu mržnju raspiruju“, kaže Šušović. Ona ističe i da su sa druge strane oni građani koji imaju strah da izraze mišljenje jer će naići na kritiku, osudu i postati meta govora mržnje.

U HRA skreću pažnju na to da bitka koja se dešava onlajn može vrlo lako da pređe iz virtuelnog u realni svijet ili da od isprva bezazlene igre i rata riječima poprimi obrise govora mržnje, a onda, daljom gradacijom i time što građani dobijaju vjetar u leđa kada sve to prođe nezapaženo ili bez posljedice, pređe u fizičko nasilje ili nešto mnogo gore.

U vezi sa rješavanjm problema govora mržnje, HRA je uticala i na reforme u medijskom zakonodavstvu, objavila je 66 biltena o praksi Evropskog suda za ljudska prava u oblasti slobode izražavanja, koji se već koriste za edukaciju sudija i svih zainteresovanih.

„Objavili smo javna reagovanja u slučajevima govora mržnje i grafita ispisanih u Pljevljima prije izbora, kao i povodom učestalih vulgarnih uvreda i prijetećih komentara ispod tekstova objavljenih na portalima (npr. onih koji su bili upućeni Ljubomiru Filipoviću, analitičaru, prepoznatom kao kritičaru vlasti), povodom skrnavljenja spomenika organizatorima ustanka 13. jula 1941. godine na Ravnom Lazu, povodom napada na porodicu Tomkić iz Berana, koji su vrlo vjerovatno bili motivisani njihovom hrvatskom nacionalnošću, itd. Planirali smo da se detaljnije pozabavimo analizom govora mržnje i edukacijom konkretno o tome, ali do sad za to nismo obezbijedili dovoljno sredstava“, kaže Šušović.

Ona ističe da u HRA smatraju da je problem govora mržnje eskalirao u periodu prije parlamentarnih izbora, a ni do danas, usljed narastajućih tenzija povodom ustoličenja mitropolita Joanikija, intenzitet nije splasnuo.

Da se ljudska prava ostvaruju, a ne suzbijaju

Odgovornost za govor mržnje ne snose samo pojedinci već društvo kao cjelina, mediji i institucije. Za rješavanje ovog problema najvažniji su edukacija i obrazovanje, kako za građane tako i za nadležne. Sloboda govora je jedan od temelja svakog demokratskog društva, ali ne podrazumijeva slobodu širenja govora mržnje.

Da bi se moglo adekvatno odgovoriti na govor mržnje, a u cilju prevencije, potrebno je potpuno razumijevanje ovog pojma kao jednog od ozbiljnih vidova kriminala.

 Nerijetko se desi da građani, podrazumijevajući da imaju slobodu govora i izražavanja svog mišljenja, mogu koristiti komentare različitog sadržaja ne razmišljajući o tome da to svoje pravo zloupotrebljavaju i da pritom narušavaju i ljudska prava onih prema kojima je govor mržnje upućen.

Evropska konvencija o ljudskim pravima jasno definiše da sloboda izražavanja podrazumijeva da „ostvarivanje ovih sloboda, budući da uključuje obaveze i odgovornosti, može podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje su neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

Priča je nastala u okviru projekta “Unapređenje praksi lokalnih medija za izvještavanje o ljudskim i manjinskim pravima” koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.  

Jana LUTOVAC

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register