Egipćani u Crnoj Gori – zaboravljeni narod sa društvene margine

Objavljeno: 01.12.2021, 15:21h

Pripadnici egipćanske zajednice osjećaju da su nevidljivi u crnogorskom društvu,  koje smatraju nedovoljno svjesnim njihove istorije.

Egipćane u Crnoj Gori tretiraju kao Rome i smatraju ih istim narodom, iako to nisu, a to ovu marginalizovanu zajednicu čini dodatno ugroženom, kažu njihovi predstavnici. Institucionalno su obuhvaćeni kao RE populacija, a i Romski nacionalni savjet objedinjuje ove dvije manjine kada se radi o članovima Savjeta. Ipak, Egipćani s kojima smo razgovarali kažu kako ove dvije društvene grupe u Crnoj Gori dijele samo ekonomsko-socijalnu ugroženost i ističu da, osim toga, nemaju sličnosti sa Romima.

U vrijeme posljednjeg popisa 2011, u Crnoj Gori je živjelo 2.054 Egipćanina i Egipćanki. Ustav Crne Gore, u čl. 79,  garantuje pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica prava i slobode „na izražavanje, čuvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalne, etničke, kulturne i vjerske posebnosti“. Ipak, prema riječima naših sagovornika, ova su im prava ograničena.

Ko su Egipćani – zašto ih poistovjećujemo sa Romima?

Profesor dr Rubin Zemon, etnolog, pojašnjava kada, otkuda i zašto Egipćani dolaze na Balkan.

,,Migracija Egipćana na Balkan se desila za vrijeme vladavine Ramzesa II, prelazak iz bronzanog u željezno doba, upravo zbog željeza. Kolonizacija je krenula sa ciljem da se eksploatišu željezne rude i donesu u Egipat“, pojašnjava Zemon.

On govori da problem sa nerazlikovanjem Roma i Egipćana počiva na sistemu obrazovanja koji nema dovoljno informacija za naše multikulturalno društvo. Kaže da sve počinje u XVIII – XIX vijeku, kada kreće progres u Evropi, a nameće se teza evrocentrizma – ,,da je evropski čovjek najpametniji čovjek na svijetu i da svi treba da mu služe“.

,,U suštini, sve što imamo mi u Evropi i na Balkanu iz Afrike kao kulturu to se ili negira, kao da ne postoji, ili se na neki način izbriše ili se pripiše drugim kulturama. U tom kontekstu o indoevropejstvu, Romi uglavnom ulaze u taj koncept, veliki koncept arijevskog modela, a Egipćani ne“, pojašnjava Zemon.

On kaže i da je izjednačavanje Roma i Egipćana posljedica rasizma bijelog čovjeka, melting pot-a, i mišljenja da ,,svi tamnoputi ljudi treba da se unificiraju i izjednačavaju“, a da se ne pojavljuje samo kod nas, već je to i slučaj sa Afroamerikancima, Azijatima, pa tako za sve tamnopute ljude važi da su došli iz Indije.

Zemon: „Pristup institucija je pogrešan“

Upravo zbog tretmana Roma i Egipćana kao jedne zajednice, Džafer Brahimi je osnovao organizaciju ,,Udruženje Egipćana“ u Tivtu. On kaže da je primjetio da se o Egipćanima niko nije brinuo u sredini u kojoj žive.

,,Na mjestima gdje žive samo Egipćani, urađeno je veoma malo za poboljšavanje životnih standarda. Ni država, ni strani donatori nisu investirali u populaciju Egipćana“, kaže Brahimi.

On kaže i da državna strategija koja ih tretira kao RE populaciju nije pravedna prema egipćanskom narodu.

Džafer Brahimi

,,Država je trebala da formira dvije strategije jer su u pitanju dva naroda, Romi i Egipćani. Mi sada imamo zajedničku strategiju, gdje se ne posluje ispravno“, kaže Brahimi.

Rubin Zemon misli da je riječ o rasističkom pristupu da ,,ljudi koji su tamnoputi treba da budu podloženi istim mjerama o integraciji“.

,,Kada se priča o integraciji, to se ne radi samo u socijalnoj sferi, integracija treba da bude i u kulturnoj sferi, u obrazovanju, svuda, pogotovo kada pričamo o multikulturalističkim politikama, onda treba da se poštuje identitet, da se poštuje kulturno nasljeđe. Uglavnom to kod nas institucije ne rade jer nisu tako obrazovane. Oni su mediokriteti. Oni ne znaju gdje je razlika između zajednica na Balkanu. Prema njihovom mišljenju to su siromašni, tamnoputi ljudi, zajednice koje treba da žive u getu“, kaže Zemon.

On dodaje i da je veoma nezadovoljan načinom na koje su trošene donacije za inkluziju Roma, te da se u posljednjih 15 godina ništa značajno nije promijenilo na terenu.

,,Ovo spajanje je prvo ispalo na Kosovu, sa tim RAE akronimom – potrudili su se da sve te ljude stave u jedno, a u stvari te zajednice nikad nisu bile jedno, niti su ti projekti uspjeli, iako se nastavljaju a ne rješava se ništa na terenu. Taj pristup je rasističko metodološki i pogrešan je“, ocjenjuje on.

U Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava naglašavaju da ni u kom slučaju nemaju namjeru da poistovjećuju Rome i Egipćane, što se, kako kažu, vidi i u samom nazivu strategije. Poistovjećivanje je zapravo samo nastojanje da se riješe zajednički problemi sa kojima se suočavaju ove dvije zajednice, zvanični je stav.

U kancelariji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore kažu da do sada nisu dobijali pritužbe po osnovu toga da se Egipćani i Egipćanke poistovjećuju sa Romima i Romkinjama. Zaštitnik je stava bi ,,poistovjećivanje ove dvije grupe moglo predstavljati rasni stereotip većinskog prema manjinskom stanovništvu“, iako napominje da ih ,,svi zvanični međunarodni dokumenti tretiraju kao jedinstvenu manjinu i pod pojmom Romi podrazumijevaju Rome, Egipćane, Sinte, Aškalije…“

U novoj preporuci Savjeta Evropske unije iz marta 2021. stoji da se ,,pojam Romi upotrebljava kao krovni pojam koji se odnosi na niz različitih skupina romskog porijekla (Romi, Sinti, Kale, Cigani, Romaničeli i  Bojaši/Rudari). Pojam obuhvata i grupe kao što su Aškalije, Egipćani, Istočne skupine (uključujući Dome, Lome, Rome i Abdale) te populacije koje putuju, uključujući etničke Putnike, Jeniše ili stanovništvo koje se označava administrativnim izrazom Gens du voyage, kao i osobe koje se izjašnjavaju kao Cigani, Tsigani ili Tzigani, ne negirajući pritom posebna obilježja tih grupa.“

U Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava kažu da je Crna Gora, kao država koja je u procesu pristupanja EU, u obavezi da razvije ,,strategiju za socijalnu inkluziju Roma“, pod kojim nazivom se podrazumijevaju sve već navedene zajednice.

,,Iz navedenog razloga, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je izradilo predlog zajedničkog Strateškog dokumenta za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, rekli su nam u Ministarstvu.

Oni ističu i da će to ministarstvo (Direkcija za inkluziju Roma i Egipćana) razmotriti sve predloge aktivnosti za razvijanje kulture Egipćana od strane građana egipćanske zajednice ili nevladinog sektora.

Oni dodaju i da se saradnja sa predstavnicima egipćanske zajednice, odnosno sa predstavnicima NVO koje se bave poboljšanjem položaja Egipćana u Crnoj Gori odvija kontinuirano kroz organizaciju sastanaka, kao i kroz primjenu Uredbe o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi Zakona i Strategija.

„Iako većina zemalja članica EU takođe imaju strategije za inkluziju Roma i nazivi tih strategija su uglavnom Strategija za inkluziju Roma, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, imajući u vidu rezultate popisa stanovništva iz 2011. godine, ne koristi termin Romi, već Romi i Egipćani“, kažu u resornom mnistarstvu, naglašavajući da je veza „isključivo zbog njihove ekonomsko/socijalne ugroženosti“.

Smanjenjem cenzusa doći do pravde

Predsjednik Romskog savjeta, Mensur Šaljaj kaže da je stvarnost drugačija nego što to institucije prezentuju, kao i da problema u RE populaciji ima mnogo – od obrazovanja, siromaštva, zaposlenja, do prisustva predstavnika u organima upravljanja.

,,Politička diskriminacija je ključ svih problema. Zakon o izboru odbornika i poslanika je za romsku i egipćansku zajednicu skandalozan. Navedeni zakon nalaže da je Romima i Egipćanima za jedan poslanički mandat neophodno 0,70% važećih glasova“, kaže Šaljaj, i dodaje da je bošnjačkoj nacionalnoj manjini, koja je ,,osam puta brojnija od romske i egipćanske populacije zajedno“ cenzus 0,70%, dok je za hrvatsku manjinsku zajednicu, koja ima približno jednak broj kao RE populacija, cenzus prepolovljen – 0,35%.

,,Uz dužno poštovanje prema ovim nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori, ovdje se vidi otvorena i javna diskriminacija prema nama“, konstatuje Šaljaj.

On ističe i važnost proporcionalne zastupljenosti RE populacije, dodajući da ih ,,u inst

Mensur Šaljaj

itucijama sistema, organima lokalne uprave i javnim preduzećima nema“, što nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.

,,Član 79. Ustava Crne Gore,  lokalne uprave ne poštuju, a to je zbog toga što ne postoji obavezujući mehanizam. Obično kad zakon nije decidirano jasan i obavezujući, onda je lako da nas izopšte iz crnogorskog društva“, kaže Šaljaj i dodaje da se od države očekuje da sistemski i institucionalno riješi ovaj problem.

Šaljaj kaže i da je više obrazovanje veoma problematično u RE populaciji. Sve je više djece koja završe osnovno obrazovanje, nešto manje srednju školu, ali posljednjih godina značajno manje – fakultet.

,,Problem je upravo prekid afirmativne akcije prema ovoj zajednici, koja je trajala sve do 2016 godine. Prethodna strategija (2016 – 2020) je upravo ukinula afirmativnu akciju za ovu populaciju i dovela do velikog pada broja studenata iz ove zajednice“, objašnjava Šaljaj.

Predsjednik Romskog savjeta kaže da izostaje volja donosioca odluka, a da sudbina pripadnika RE populacije zavisi upravo od nje.

On ističe da se u strateškim dokumentima, koji imaju za cilj poboljšanje položaja ove zajednice, problemi uglavnom ponavljaju iz godine u godinu, što je indikator koliko je malo ili uopšte nije urađeno u odnosu na planirano.

,,Djelotvorno učešće Roma/kinja  i Egipćana/ki  u institucijama sistema je od ključnog značaja za našu integraciju u crnogorsko društvo, ali,  s druge strane, bez političke participacije Roma/kinja  i Egipćana/ki  u nacionalnom parlamentu iluzorno je očekivati našu inkluziju u institucijama sistema“, kaže Šaljaj.

Zaostavštine Egipta na Balkanu

Arheologija pruža dokaze postojanja naroda sa egipatskim porijeklom na Balkanu. Postoji veliki broj hramova egipatskih bogova, a samo jedan od njih je hram Izide u Ohridu.

Rubin Zemon kaže da su i Sremska i Kosovska Mitrovica dobile ime po bogu Mitru, koji je persijsko božanstvo, te da se ne negiraju samo zaostavštine Egipćana.

,,Uglavnom grčka mitologija i grčka kultura se baziraju na antičkim civilizacijama– Fenikija, Egipat, Mesopotamija i uglavnom se to prisvajalo od strane antičke Grčke, odnosno helenizovalo. U tom kontekstu, sve što je ostalo od antičke kulture na Balkanu treba da se pripiše grčkoj civilizaciji. Stvari se, dakle, negiraju, ne ulaze u obrazovni sistem, a na pijedastal se stavljaju evrocentrizam i indoarijevska teorija“, kaže Zemon.

Kao još jedan primjer postojanja Egipćana na Balkanu, Zemon navode imena Budve i Tivta. Tivat je, prema nekim izvorima, bio ,,Teba na jadranskoj obali“, dok Budva ima vezu sa egipćanskom boginjom zmija Uazit (u grčkoj verziji Budue).

Etnička mimikrija kao instant potreba

,,Egipćanski jezik više nije u upotrebi čak ni u Egiptu, osim u crkvama i džamijama. Sa dolaskom arapske vladavine došao je i arapski jezik i on se koristi i danas. Sa druge strane, balkanski Egipćani govore jezikom države u kojoj žive“, kaže Džafer Brahimi.

Rubin Zemon

Rubin Zemon pojašnjava da je kod manjinskih zajednica jezik prva stvar koja se gubi i asimiluje, i to već nakon tri generacije, a u slučaju Egipćana govorimo o antičkom periodu.

Osim jezika, kaže Zemon, ima pokušaja asimilacije, ali ,,ona nije uspjela i neće ni uspjeti jer ne možete asimilovati ljude koji nisu komplementarni“.

Govori da je asimilacija još i teža ukoliko se zajednice ne osjećaju blisko, a pogotovo ukoliko to rade institucije, mediji i ljudi ,,koji nemaju pojma o čemu se radi“.

Ipak Egipćani u Crnoj Gori nerijetko se izjašnjavaju drugačije, kao „Albanci na primorju, a Muslimani u Plavu“. Zemon kaže da je taj problem etničke mimikrije poznat svuda, te da uglavnom služi za ,,instant potrebe“, kao što se Makedonci izjašnjavaju kao Bugari da bi uzeli bugarske pasoše i otišli da rade u EU.

Sve to svjedoči o prijeko potrebnoj strategiji za ovu etničku grupu, njeno prepoznavanje i saradnju sa nadležnima. Međutim, zasebne strategije ne samo da nema, već Egipćani bivaju primorani da pasivno doprinose gubitku identiteta svog naroda.

,,Ako jedna osoba ima ambicije da se integriše u društvo iz zajednice u manjini ili je potcjenjivana, diskriminisana, stereotipizovana, ambivalentna, taj pojedinac/ka uglavnom nema izbora nego se izjašnjava drugačije da bi se integrisao u društvo da napravi karijeru, ili slično“, kaže Zemon. Dodaje da ,,kada je čovjek siromašan, on ne razmišlja glavom, već trbuhom, i kada mu se kaže da će mu biti pun stomak, on će da prihvati da bude bilo šta – ali posle toga, kada mu se napuni stomak, on će to zaboraviti.“

„Tako da svi ti isprazni pokušaji, projekti koji ujedinjavaju zajednice koje nikad nisu bile jedno, završavaju, ali ljudi ostaju tamo gdje jesu, problemi ostaju neriješeni, i nije stvar da ti nekome daš da jede ribu, već da ga naučiš da peca“, zaključuje Zemon.

Priča je nastala u okviru projekta “Unapređenje praksi lokalnih medija za izvještavanje o ljudskim i manjinskim pravima” koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.  

Jovana DAMJANOVIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register