Već više od 15 mjeseci mjeseci mještani Bara Kraljskih protestuju protiv izgradnje tri male hidroelektrane na kolašinskim rijekama, no do danas njihov problem nije riješen. Stoga su danas organizacije WWF Adria i Eko-tim podnijele Vladi Crne Gore inicijativu za raskid ugovora o koncesiji za navedene male hidroelektrane.

Ova inicijativa se nastavlja na ranije upućene stručne inpute prema Radnoj grupi Ministarstva kapitalnih investicija a prema kojima  je ugovor o koncesiji za projekte malih hidroelektrana mHE “Crnja”, mHE “Ljubaštica” i mHE “Crni potok” ništav. Osim toga, u stručnim je inputima istaknuto kako raskidi ugovora ne bi trebali predstavljati nikakav finansijski rizik za državu jer je koncesionar višestruko kršio odredbe ugovora te nema zakonskih osnova tražiti ikakvu odštetu zbog poništavanja ugovora.

“Vjerujemo da ne postoje nikakve osnove po kojima bi koncesionar mogao nastaviti s izgradnjom tri projekta malih hidroelektrana u opštini Kolašin. Na to već više od godinu dana podsjećaju mještani Bara Kraljskih, a na isto upozoravaju i nevladine organizacije kao i pravni eksperti. Jedino razumno rješenje je da Vlada pokrene proceduru i ocijeni Ugovor o koncesiji za tri male hidroelektrane ništavnim, da obaveže koncesionara da vrati devastiranu lokaciju u prvobitno stanje, a sve to bez finansijskog rizika za državu. Za mještane i nevladine organizacije nema drugog rješenja”, izjavili su iz WWF Adrije i Eko-tima, piše u zajedničkom saopštenju.

Nadležne institucije već predugo ignorišu ovaj problem i zahtjeve lokalne zajednice. Iako su, prema mišljenju WWF Adrije i Eko-tima, postojale osnove za raniji raskid ugovora i iako je u međuvremenu područje na kojem je planirana izgradnja malih hidroelektrana postalo dio Parka prirode “Komovi”, još uvijek se čeka na konačni raskid ugovora i prestanak agonije mještana Bara Kraljskih. Preostaje nam vidjeti može li premijer Krivokapić nešto učiniti i podstaknuti relevantne institucije da u skladu sa zakonom pokrenu potrebne postupke za raskid ovog, po državu i lokalnu zajednicu štetnog ugovora te usmjeri zemlju prema budućnosti u kojoj ima mjesta i za prirodu i za ljude.