Možda je Svemir oduvijek postojao

Objavljeno: 17.10.2021, 08:56h

Bruno Bento, fizičar koji proučava prirodu vremena na Univerzitetu Liverpul u Velikoj Britaniji, u svom radu je upotrijebio novu teoriju kvantne gravitacije, nazvanu teorija kauzalnih skupova, u kojoj se prostor i vrijeme raščlanjuju na diskretne komade prostora i vremena. Na određenom nivou, prema ovoj teoriji, postoji temeljna jedinica prostor-vremena.

Bento i njegovi saradnici koristili su ovaj uzročno-posljedični pristup za istraživanje početka svemira. Otkrili su kako je moguće da svemir nije imao početak i da je oduvijek postojao u beskonačnoj prošlosti, a tek nedavno evoluirao u ono što nazivamo Velikim praskom.

U svim sadašnjim teorijama fizike, prostor i vrijeme su kontinuirani. Oni tvore glatku tkaninu koja je u osnovi cijele stvarnosti. U takvom kontinuiranom prostor-vremenu dvije tačke mogu biti što bliže jedna drugoj u prostoru, a dva se događaja mogu pojaviti što je moguće bliže u vremenu.

No, drugi pristup, nazvan kauzalna teorija skupova, ponovo zamišlja prostor-vrijeme kao niz diskretnih djelova ili “atoma” prostor-vremena. Ova teorija postavlja stroga ograničenja na to koliko bliski događaji mogu biti u prostoru i vremenu, budući da ne mogu biti bliže od veličine “atoma”.

Primjera radi, ako gledate u ekran dok čitate ovaj tekst, sve se čini glatko i kontinuirano. No, ako biste na isti ekran gledali kroz lupu, mogli biste vidjeti piksele koji dijele prostor, i otkrili biste da je nemoguće približiti dvije slike na ekranu na manju udaljenost od jednog piksela.

“Bio sam oduševljen pronalaskom ove teorije, koja ne samo da pokušava ići što je moguće temeljnije – s obzirom da je pristup kvantnoj gravitaciji i zapravo preispituje pojam samog prostora-vremena – već i daje središnju ulogu vremenu i onome što fizički znači da vrijeme prolazi, koliko je zaista vaša prošlost fizička i postoji li već budućnost ili ne “, rekao je Bento za Live Science, prenosi net.hr.

Kauzalna teorija skupova ima važne implikacije na prirodu vremena. “Veliki dio kauzalne filozofije uzročno skupova je da je protok vremena nešto fizičko, da ga ne treba pripisivati nekoj pojavnoj vrsti iluzije ili nečemu što se događa u našem mozgu zbog čega mislimo da vrijeme prolazi; samo po sebi, to prolaženje je manifestacija fizičke teorije”, rekao je Bento.

Kauzalni pristup skupovima uredno uklanja problem singularnosti Velikog praska jer, u teoriji, singularnosti ne mogu postojati. Nemoguće je da se materija sažme do beskonačno malih tačaka, one ne mogu biti manje od veličine atoma prostor-vremena.

“U izvornoj formulaciji i dinamici kauzalnog skupa, klasično govoreći, kauzalni skup iz ničega prerasta u Svemir koji danas vidimo. Umjesto toga, u našem radu ne postoji Velikog praska kao ni početka, jer bi uzročni skup bio beskonačan u prošlost, pa uvijek postoji nešto prije”, kaže Bento.

Dakle, rad Benta I saradnika implicira da Svemir možda nije imao početak i da je jednostavno oduvijek postojao. Ono što doživljavamo kao Veliki prasak možda je bio samo poseban trenutak u evoluciji ovog uvijek postojećeg uzročno-posljedičnog skupa, a ne pravi početak. (Izvor: net.hr)

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply