U susret 50-godišnjici CANU: Ćutanje se isplati

Objavljeno: 04.10.2021, 18:38h

Akademici čuvaju “sveto zvanje da se ne uprlja grozom svakodnevice”. ,,Zato nam izgledaju nezainteresovano. Ali to je varka, zapravo sve pomno prate, jer to je jedini način da se od svega sklone”.

Ovog oktobra Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) obilježiće važan jubilej – 50 godina postojanja. Onaj ko je pomno pratio njen dugogodišnji rad i bitisanje na društvenoj sceni Crne Gore mogao je da sa sigurnošću zaključi jedno – ćutanje se isplati.

,,Naša akademija je bila u žiži javnosti jednom, kad su se dvije akademije posvađale oko članstva i prvenstva. Akademik u Crnoj Gori je oduvijek više poza nego zvanje, jer ne nosi naročitu težinu. Samim tim, akademik se percipira kao penzioner. Primaju neki novac i ne čuju se živi. Kad god su se oglasili, bilo je to uvijeno, u rukavicama, sami sebe nisu mogli ni između redova da pročitaju. Trudeći se da ne uvrijede moćnike, postali su nevidljivi. Jednostavno, od starta su usmjerili sebe na naučni rad, a ne da budu korektivni faktor društva. Odabrali su lagodnu poziciju, da se prave da rade, a ne da se bune”, kaže za PCNEN pisac Đuro Radosavović.

Đuro Radosavović

Kako ističe, bilo bi zanimljivo uraditi anketu i pitati slučajne prolaznike da nabroje makar pet akademika. ,,Nagrada može da bude stan ili kola, jer neće biti nagrađenih. Osim ukoliko anketari ne nalete slučajno na nekog akademika, pa ga ne prepoznaju”.

Prema podacima koji se mogu pronaći na oficijalnoj stranici, najveća naučna institucija u Crnoj Gori trenutno ima 32 redovna člana, koji imaju pravo na zvanje akademik. Ima još i sedam vanrednih i 26 inostranih članova.

Akademijom predsjedava Dragan K. Vukčević, doktor nauka pravno-sociološkog smjera. U vrijeme antibirokratske (AB) revolucije, kada je na vlast došao sadašnji predsjednik Milo Đukanović, Vukčević je bio republički sekretar za odnose sa inostranstvom u tadašnjoj socijalističkoj vladi – Izvršnom vijeću. Sa odabranim društvom, koje su, pored predsjednika Đukanovića, činili univerzitetski profesor Veselin Vukotić i vlasnik građevinske kompanije Čelebić Tomislav Čelebić, osnovao je privatni univerzitet, Univerzitet Donja Gorica (UDG).

Tokom čitave vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih političkih saveznika, kritike na račun rada CANU odnosile su se prvenstveno na to što su njeni članovi sa akademskih visina posmatrali kako Crnu Goru razaraju nepravde, zločini i nemar. I ćutali.

Vremena i vlasti se mijenjaju, ali CANU ostaje vjerna tom kursu.

Konstitutivnu sjednicu Odbora za obilježavanje 50 godina Akademije, koja je održana početkom juna ove godine, svojim prisustvom je uveličao i premijer Zdravko Krivokapić, koji je tada CANU nazvao “hramom mudrosti koji sagledava sve uspjehe i neuspjehe svoga naroda”. ,,Sabira sva njegova iskušenja i predlaže rješenja posredstvom dokazanog profesionalizma, ali i savjesnog patriotizma”.

Ili rješenja o kojima je govorio Krivokapić ne postoje, ili ne dopiru do javnosti Crne Gore. Do sada nijesmo čuli CANU da se oglašava po pitanju epidemije korona virusa, klimatskih promjena ili malih hidroelektrana. Nijesu predlagli ni, recimo, kako da se država izbori sa ekonomskom krizom ili kako da reformiše loš obrazovni sistem.

,,Ćutao je CANU i kad je ministarka nauke dokazano plagirala doktorat… Ćutali su i na mnoge druge stvari vezane za posrnulo crnogorsko društvo”, napisao je, između ostalog, ornitolog i poznati ekološki aktivista Darko Saveljić u svojoj objavi na Fejsbuku, u kojoj je apelovao na Vladu Crne Gore da više ne finansira plate članovima CANU.

U razvijenim zapadnim demokratijama, kako je kazao, mjesečne plate akademika ne postoje. ,,Članstvo u akademijama nauka je, ili bi trebalo, biti stvar časti. Ali ne i u Crnoj Gori. Član CANU mjesečno prima dvije prosječne neto plate, vanredni član platu i po. Skoro polovina budžeta uspavane CANU (više od pola miliona) ide na mjesečne apanaže”.

Saveljićev post propraćen je komentarima odobravanja.

Brano Mandić

Pisac i novinar Brano Mandić za PCNEN kaže da bi akademicima “mirne duše ukinuo novac koji primaju i sve stavio na jednu opkladu – da će se uglas pobuniti. ,,Sve su to mahom vremešni ljudi, politički pregaženi još devedesetih, ne očekujmo sad previše od njih. Neki su bili servis vlasti, pa su se možda razočarali, ili ih je prosto pregazilo vrijeme. Neki su u biznisima, u porodičnim obavezama, svi imaju dosta briga, pa im je zvanje akademika valjda neka vrsta utjehe. Kao što čovjek poslije naporne nedjelje ode da se relaksira na bazenu, tako možda i akademici svoje zvanje koriste da odahnu. Uvijek sebi mogu reći – ja sam akademik, i život postane lakši”.

Prema Mandićevim riječima, akademici čuvaju “sveto zvanje da se ne uprlja grozom svakodnevice”. ,,Zato nam izgledaju nezainteresovano. Ali to je varka, zapravo sve pomno prate, jer to je jedini način da se od svega sklone”.

Akademik CANU Šerbo Rastoder prigovore na račun Akademije motivisane dnevnopolitičkim kalkulacijama smatra neozbiljnim i suvišnim.

,,Kritike nijesam zapazio, ako se ne uzmu u obzir prigovori nekih ‘umišljenih veličina’, od kojih neki nemaju ni završenu srednju školu. Dakle, prigovore motivisani dnevnopolitičkim kalkulacijama smatram neozbiljnim i suvišnim za jednu državnu akademiju. Pravo je pitanje: da li akademija nudi odgovore na suštinska pitanja crnogorskog društva? Naravno, i ako nudi, ti odgovori ne mogu biti na portalima, nego su predmet ozbiljnih istraživanja i sabrani su u izdanjima akademije. Drugo je pitanje koliko to ima uticaja u društvu, da li to neko čita i radi li akademija dovoljno na tome da afirmiše svoj rad? Iz iskustva znam da medijima nijesmo zanimljivi, izuzev na nivou dnevnopolitičke denuncijacije. S druge strane, mediji ne traže odgovore od stručno kompetetnih ljudi za pojedine naučne oblasti, već od ‘podobnih’, koji će dati ‘očekivane’ odgovore. Demantujte me tako što ćete dokazati suprotno”, kaže Rastoder za PCNEN.

Njegov utisak je da su za medije važnija mišljenja ljudi bez kompetencije, koje nazivaju ‘analitičarima’ ili ‘publicistima’, nego akademika. ,,Ako je to tako, a mislim da jeste, dozvolićete da ljudi radije ćute, nego što pristaju da budu dio ‘medijskog blata’ gdje nema razgovora niti diskusije, već samo nadgornjavanja i prepucavanja. Tako se često mišljenje akademika dovodi u istu ravan sa mišljenjem nekog analfabete koji je umislio da je ‘veliki’ zato što ima ‘stav’, ali nema ‘odgovor’. Nama trebaju ‘odgovori’ a ne ‘stavovi’ i siguran sam da akademici neće ćutati onda kada se budu postavljala ozbiljna pitanja bitna za društvo. Ako neko misli da akademija treba da ‘detektuje’ svaki dnevnopolitički konflikt u društvu, onda ne razumije smisao postojanja akademije”.

Rastoder napominje da ćemo, sve dok mišljenje partijskog šefa bude iznad mišljenja predsjednika akademije, imati ‘stavove’, ali ne i ‘odgovore’. ,,Jednom riječju, akademija ne ‘ćuti’ nego, po mom mišljenju, radi, ono što joj je obaveza. To je pitanje o kojem se može diskutovati. Nekom to nije dovoljno, možda bi moglo više i bolje, ali očekivati od akademika da dnevno budu ‘vidljivi’ na portalima je krajnje neozbiljno. S druge strane, svako pojedinačno ima pravo na svoje mišljenje i to što mnogi odbijaju da se izjasne, po mom mišljenju, ne može biti problem akademije kao institucije, nego je stvar odgovornosti svakog pojedinca”.

 

Nova vlast umanjila budžet: Oko 630 hiljada eura manje za zarade, službena putovanja, konsultantske usluge…

U državnom budžetu za 2019. godinu za rad CANU bilo je namijenjeno skoro dva miliona eura, tačnije 1.999.569,33. Ove godine, taj iznos je manji za više od 600 hiljada eura – 1,356,382.62.

PCNEN se obratio Ministarstvu finansija i socijalnog staranja (MFSS) i zatražio odgovor na pitanje, na koje je sve stavke bila neophodna ušteda. Ispostavilo se, primarno, na bruto zarade i ostala lična primanja, kao i službena putovanja i konsultantske usluge.

,,Predviđena budžetska sredstva za 2021. godinu za CANU u iznosu od skoro 1,36 miliona eura iskazana su kroz program Naučno i umjetničko stvaralaštvo. U odnosu na budžet iz 2019. godine realno je opredijeljen niži iznos za oko 630.000 eura, a to se odnosi na bruto zarade i ostala lična primanja – ostale naknade, rashode za materijal (u okviru te grupe izdataka je i gorivo za službena vozila), rashode za usluge (službena putovanja, reprezentacija, telefonske, konsultantske usluge i sl), stavku ostali izdaci…“, odgovorili su iz MFSS-a.

Bruto zarade u 2021. u odnosu na 2019. godinu, prema podacima koje su iz resora ministra Milojka Spajića dostavili PCNEN-u, niže su 0,018 miliona eura, ili nekih 18 hiljada eura, a sredstva su planirana za bruto zarade za 32 izvršioca, odnosno za dva izvršioca manje u odnosu na 2019. godinu za realizaciju aktivnosti upravljanja i administracije CANU.

Ostala lična primanja umanjena su za iznos od oko 160 hiljada eura. Iz ove kategorije rashoda u najvećem iznosu umanjen je izdatak “ostale naknade“.

U 2019. godini na tom izdatku sredstva su bila opredijeljena za isplatu mjesečnih nagrada za 46 članova Akademije (37 redovnih i 9 vanrednih članova), kao i za isplatu funkcionalnih dodataka za: predsjednika, dva potpredsjednika, generalnog sekretara i četiri sekretara odjeljenja.

U 2021. godini, u iste svrhe, sredstva su namijenjena za 39 članova (32 redovna i 7 vanrednih članova) i 8 funkcija (predsjednik, 2 potpredsjednika, generalni sekretar i 4 sekretara odjeljenja).

Prema Zakonu o CANU, član radnog sastava Akademije ima pravo na mjesečnu akademijsku nagradu kao vid društvenog priznanja. Visinu mjesečne akademijske nagrade utvrđuje Predsjedništvo Akademije, uz saglasnost Vlade.

PCNEN je, između ostalog, pitao CANU koji su kriterijumi pri dodjeli tih nagrada. Ni poslije više dana čekanja, nijesmo dobili odgovor.

Iz MFSS-a su, u odnosu na 2019. godinu, za skoro 350 hiljada eura smanjili i rashode CANU planirane za službena putovanja, reprezentaciju, telefonske i poštanske usluge, advokatske i notarske i pravne usluge i konsultantske usluge, projekte i studije. Najveći iznos sredstava koji je umanjen odnosi se na izdatke za konsultantske usluge, projekte i studije, i to za realizaciju aktivnosti koje obuhvataju naučne skupove, okrugle stolove, održavanje naučnih tribina, organizovanje samostalnih i kolektivnih izložbi, održavanje međunarodnih konferencija. Umanjenje iznosi oko 320 hiljada eura.

 

CANU project ouside

Akademici prećutali i to što im se nova zgrada gradi na uštrb višedecenijskih četinara

Ove godine smanjen je i iznos namijenje za rentu, za otprilike 17 hiljada eura. Renta je, kako objašnjavaju nadležni iz Spajićevog resora, niža usljed izgradnje nove zgrade CANU pod Goricom, a navedeni izdatak je u najvećem iznosu planiran za zakupljivanje poslovnog prostora, magacinskog – za dio opreme i materijala, knjiga i drugog, za obavljenje rada Akademije.

CANU je u novembru 2018. godine sa firmom Studio grad potpisala ugovor za izradu idejno-arhitektonsko-urbanističkog rješenja novog, kao i za rekonstrukciju postojećeg objekta. Prošla bi nezapaženo i izgradnja nove zgrade za akademike, da se grupa građana koja živi u njenoj blizini nije pobunila što, zbog rekonstrukcije i izgradnje, dijelu šume ispod Gorice prijeti sudbina posječenih barskih čempresa. Ni tada se niko od akademika nije oglasio.

Taj je slučaj još uvijek otvoren.

PCNEN je, između ostalog, tražio od nadležnih iz CANU i da prokomentarišu kritike na njihov račun. Odgovor je izostao.

Ovo je tema koja se nerado otvara. Toj tvrdnji u prilog ide i činjenica da je malo onih koji su o njoj pristali da govore za PCNEN.

,,Kad naši akademici budu skupa sa političarima gosti najgledanijih emisija na televiziji, kad budu sukobljavali mišljenja bez straha za poziciju, možda će im i porasti ugled i možda će dobiti neku značajniju ulogu u društvu. Možda tad prestanemo da pričamo samo o njihovim platama i budžetu. Možda i vidimo ko su ti ljudi. Možda ipak hoće i imaju nešto da kažu”, zaključuje Đuro Radosavović, jedan od naših sagovornika na ovu temu.

——————————————–

Može i drugačije

Ima i svjetlijih primjera. Jedan od njih, prema mišljenju Radosavovića, je francuska Akademija, koja je čuvena po svojoj formi i djelovanju. ,,Besmrtni je termin koji nije najsrećnije skovan, ali se odnosi na akademike, prije svega zbog doživotnog članstva. Takođe, oni čine francuski jezik besmrtnim, čuvaju ga, te s toga naziv ima dvostruko značenje. Biti akademik je prestiž i velika čast, svega ih je 40 i imaju status zvijezda. Kad oni napišu tekst, što se vjerovali ili ne često dešava, to prilično odjekne. Ulijeću u polemike, a znaju da budu i prilično oštri”.

Pored francuske, kako kaže, nizozemska Akademija savjetuje parlament i ministre kad je potrebno. ,,Dešava se da velike kompanije kad previše ojačaju, konce predaju u ruke akademiji, jer tamo sjede ljudi koji znaju šta i kako treba činiti. Znaju što je dobro po državu i ljude. I Češka je nezamisliva bez njihove akademije nauka”.

 —————————————————-

Akademik CANU Šerbo Rastoder: Nije dobro upoređivati crnogorsku s francuskom akademijom

Pokretane su i neke građanske inicijative, u vidu peticija, za ukidanje apanaža akademicima. Doduše, bez važnijeg rezultata. Kako Vi na to gledate? Da li bi članstvo u Akademiji nauka i umjetnosti trebalo da bude čast koja se ne mjeri novcem? Činjenica je da članovi CANU primaju plate ili penzije i iz drugih izvora…

Rastoder: Svaka inicijativa je legitimna i nemam ništa protiv. Kod takvih inicijativa je problem samo, ko to ima pravo ocjenjivati rad akademika? Sami akademici? Oni to redovno rade? Što se “apanaža“ tiče, sjećam se da smo po osnivanju DANU imali mnogo veće apanaže (istina kratko vrijeme) nego tadašnji članovi CANU. Tada se nijesmo “bunili” na ”apanaže” nego smo ih smatrali “zasluženim” iako su objektivno silne pare uludo potrošene bez nekog većeg rezultata. Konkretno sam tri puta, ne samo ja, uzimao honorare za izradu “enciklopedija”, a da niko nije pitao gdje su materijali nastali po tom osnovu. Pitajte gdje su enciklopedijske jedinice koje smo radili u DANU? Šta želim da kažem? Glupo je pričati o apanažama, ako predstavnik onoga ko daje novac ne insistira na rezultatima i realizaciji projekata koji služe kao osnovica za finansiranje. Dakle, može neko pristati da bude “volonter u prodaji pameti”, ali čim vidi kako se arče pare i kako “spretni” uzimaju “honorare”, postavi se pitanje smisla. Činjenica je da ako neki “zaslužni kulturni radnici” birani po ideološko-partijskom ključu imaju neke apanaže, ili neki bivši “poslanici”, neukusno je tako nešto dovoditi u pitanje kod akademika. Titula akademika jeste “čast”, ali iznad svega “minuli rad” koji je mjerljiv i vidljiv i koji se verifikuje na “tajnom glasanju”. Ponosan sam na to što smo akademik Vukić Pulević i moja malenkost jedini dobili potreban broj glasova kao članovi DANU koji su aplicirali za članstvo u CANU. To je ipak potvrda da je prepoznat “minuli rad”. Istovremeno, kako tada, tako i sada, tvrdim da nije moralno uzimati apanažu a biti protiv države, bez čijeg postojanja ne bi bilo ni akademije. Ako je nekada takvih bilo u CANU, ja ih danas ne vidim. Često se zaboravlja da je danas u CANU više od 15 bivših članova DANU. Nažalost, neki od njih, počev od glavnog osnivača, više nijesu među nama.

Francuska Akademija nauka i umjetnosti ima oko 150 članova, a naša oko 40 – redovnih. Francuska ima nekoliko nobelovaca… Čime se mi, uzimajući u obzir dosadašnji rad CANU, možemo pohvaliti?

 Rastoder: Nije dobro upoređivati te dvije akademije, jer su potpuno različiti primjeri. Ajmo da razmišljamo na sljedeći način. Da ukinemo CANU? Da li bi ušteda u budžetu bila veća od 10 odsto od onoga što država troši za vozni park i zakup prostora. Znate li vi koliki je godišnji budžet CANU i da li je to jedina stavka na kojoj bi država trebala da “uštedi”? Ako je nekom važnije da ima vozni park nego državnu akademiju, nemam ništa protiv, ali smatrati troškove akademije opterećenjem za državni budžet, a ne vidjeti druge gluposti u društvu, izgleda mi usiljeno i zlonamjerno. Posebno sada kada se slavi jubilej 50-ogošnjice.To će ujedno biti i prilika da se “zainteresovani” uvjere u to, “čime se može pohvaliti CANU”.

Andrea JELIĆ

 

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply