Vlada Crne Gore, prema ocjeni Stejt departmenta, ulaže značajne napore da to učini. Vlada je pojačala napore u odnosu na prethodnu godinu, imajući u vidu uticaj pandemije Kovida 19 na njene kapacitete u borbi protiv trafikinga, i zbog toga takođe ostaje na drugom nivou, navodi se u izvještaju i dodaje da su ti napori obuhvatali izricanje većeg broja presuda optuženima i identifikaciju većeg broja žrtava, prenosi Glas Amerike.

Ocjenjuje se da vlada nije ispunila minimum standarda u nekoliko ključnih oblasti: istraživala je manji broj osumnjičenih i izrekla presude manjem broju krijumčara, policija je odbijala da žrtve uputi na organizacije koje im pružaju pomoć zbog mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa i zahtijevala karantin za žrtve od 28 dana, tokom kojeg su bile suočene sa porodičnim nasiljem.

Stejt department navodi i da Vlada nije imenovala novog nacionalnog koordinatora, a da osoblje skloništa nije imalo dovoljno iskustva da pomaže žrtvama, naročito kada je riječ o zaštiti njihoviih identiteta.

Crnoj Gori se preporučuje da odlučno istraži, krivično goni i osudi krijumčare, da utvrdi mjere za zaštitu identiteta žrtava i privatnosti u skloništu i da osigura da ono poštuje najviše standarde kada je riječ o zaštiti žrtava. Stejt department smatra i da bi Crna Gora, između ostalog, trebalo da uspostavi i primijeni procedure za brzu i bezbjednu identifikaciju žrtava, da dodatno obuči sudije, tužioce i policiju za istragu trafikinga i krivično gonjenje odgovornih, da žrtvama omogući pristup iskusnim advokatima i da ih zaštiti od zastrašivanja i prijetnji.

U izvještaju se navod da su krijumčari u Crnoj Gori uglavnom muškarci od 25 do 49 godina koji su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa aktivnih na Zapadnom Balkanu. Žrtve trgovine ljudima su uglavnom žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih zemalja i u manjem obimu iz istočno-evropskih država. Krijumčari koriste žrtve u ugostiteljstvu, uključujući barove, restorane, noćne klubove i kafiće. Djeca, naročito Romi, Aškalije i Egipćani, prinuđena su da prosjače, a mlade Romkinje se prinuđene na brakove i prisilni rad u romskim zajednicama u Crnoj Gori, kao i u manjem obimu u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu. Migranti is susjednih zemalja su potencijalne žrtve prisilnog rada, naročito tokom ljetnje turističke sezone, naglašava se u izvještaju Stejt departmenta, koji prenosi Glas Amerike.