Objavljeno: 28.06.2021, 09:16h
Besmrtnost i vječna mladost pripadaju kategoriji mitova, pokazalo je novo istraživanje koje bi konačno moglo završiti vječnu raspravu o tome možemo li živjeti zauvijek.
Nova studija navodi da je vrlo vjerovatno nemoguće usporiti brzinu starenja zbog bioloških ograničenja, piše The Guardian,a prenosi geek.hr.
Istraživanje koje je sproveo međunarodni tim naučnika iz 14 zemalja, uključujući stručnjake sa Univerziteta Oksford, baziralo se na hipotezi “nepromijenjene stope starenja”, koja govori da vrste imaju relativno fiksnu stopu starenja u odrasloj dobi te da na nju vjerovatno ne utiče ulaganje napora protiv starenja (anti-aging). Istraživanje je objavljeno na temelju “kolekcije 39 ljudskih i neljudskih grupa podataka iz sedam rodova”.
“Naši rezultati podupiru teoriju o nepromjenjivoj stopi starenja, implicirajući biološka ograničenja na to koliko se može usporiti stopa starenja čovjeka”, navode naučnici.
“Uporedili smo podatke o rođenju i smrti ljudi i primata te smo otkrili da je opšti obrazac smrtnosti kod svih bio jednak. To sugeriše da biološki, a ne drugi činioci, u krajnjem slučaju kontrolišu dugovječnost”, rekao je José Manuel Aburto iz Okfordskog centra za demografske nauke Leverhulme, koji je analizirao podatke koji obuhvataju vjekove i kontinente.
“Statistike su potvrdile, kako se poboljšavaju zdravstveni i životni uslovi, pojedinci žive duže, što dovodi do povećanja dugovječnosti cijele populacije. Ipak, kako godine odmiču, nagli porast smrtnosti je vidljiv kod svih vrsta”, dodao je Aburto.
To u osnovi potvrđuje da se smrt ne može prevariti. Životni vijek možda je produžen kao rezultat boljih uslova okoline, ali na kraju krajeva, svi ćemo ostariti i umrijeti.
“Naše istraživanje je potvrdilo da je u slučaju povijesnih populacija životni vijek bio kraći jer su mnogi ljudi umirali mladi. Međutim, zahvaljujući poboljšanju na području medicine, društva i okoliša, životni vijek se produžio. Sve više ljudi živi puno duže, ali putanja prema smrti u starosti se nije promijenila. Ovo istraživanje pokazalo je da ni napredak medicine ne može pobijediti biološka ograničenja”, zaključio je Aburto.
Naše oči neprestano bombardiraju ogromne količine informacija – oko nas se stalno pojavljuju milioni oblika, boja i pokreta. Takva situacija nije lak izazov za naš mozak. Kako biste imali bolju predstavu o kavom se haosu radi, možete pogledati video u kojem bijeli krug s desne strane pokazuje potencijalne pokrete očiju, a mutna mrlja s lijeve otkriva nagle vizualne unose u svakom trenutku.
Istraživanje Univerziteta Kembridž pokazuje da ovce mogu naučiti da prepoznaju ljude s fotografija, čak i one koje nikada nisu vidjele u stvarnom životu, poput slavnih ličnosti.
Većina ljudi poznaje pet čula (dodir, vid, sluh, miris i ukus), ali ne znaju svi da imamo dodatno čulo koje se zove interocepcija. Ovo je osjećaj za unutrašnje stanje sopstvenog tijela. Nova studija je pokazala da se ovaj osjećaj razlikuje kod žena i muškaraca, prenosi Sputnjik.
Naše oči neprestano bombardiraju ogromne količine informacija – oko nas se stalno pojavljuju milioni oblika, boja i pokreta. Takva situacija nije lak izazov za naš mozak. Kako biste imali bolju predstavu o kavom se haosu radi, možete pogledati video u kojem bijeli krug s desne strane pokazuje potencijalne pokrete očiju, a mutna mrlja s lijeve otkriva nagle vizualne unose u svakom trenutku.
Istraživanje Univerziteta Kembridž pokazuje da ovce mogu naučiti da prepoznaju ljude s fotografija, čak i one koje nikada nisu vidjele u stvarnom životu, poput slavnih ličnosti.
Većina ljudi poznaje pet čula (dodir, vid, sluh, miris i ukus), ali ne znaju svi da imamo dodatno čulo koje se zove interocepcija. Ovo je osjećaj za unutrašnje stanje sopstvenog tijela. Nova studija je pokazala da se ovaj osjećaj razlikuje kod žena i muškaraca, prenosi Sputnjik.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.