Šta mlade ‘tjera’ u kriminal

Objavljeno: 21.06.2021, 09:06h

Siromaštvo samo jedan od preduslova za delikvenciju među mladima u Crnoj Gori.

U toku 2020. godine registrovano je 347 krivičnih djela koja je počinilo 346 maloljetnih osoba.

Ovaj podatak nalazi se u izvještaju o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za 2020. godinu.

Prema podacima državne uprave za statistiku (Monstat) koji se odnosi na 2019. godinu, osobe starosti od 18 do 24 godine najviše su bila izložena riziku od siromaštva (30,5%).

Ubrzan način života, nezaposlenost, borba za egzistenciju, siromaštvo ili rizik od siromaštva, manja posvećnost porodici, uzroci su povećanja stope kriminaliteta kod mladih, ocjena je savjetnice u programu za izlaganje kapaciteta OCD, institucija i medija u NVO Juventas, Nine Šćepanović.

Nina Šćepanović

“Kada su izloženi riziku od siromaštva, žive i/ili su odrasli u siromaštvu, mladi mogu postati lake mete za regrutaciju od strane pojedinaca i organizovanih kriminalnih grupa“, kaže Šćepanović.

Psihološkinja Marija Babić smatra da siromaštvo može biti preduslov da se mladi ljudi okreću kriminalu, ali da, kada je u pitanju ova društveno negativna pojava, ne možemo govoriti o „pravilnostima“, posebno  kada je riječ o mladim ljudima.

“Bitno je naglasiti i individualne razlike među njima, koje su već na uzrastu kasne adolescencije i mladosti jako dobro vidljive. Tako, ako siromaštvo nekoga podstiče na deliinkventna ponašanja, nekog drugog može podstaći i na to da se više trudi, bolje uči i slično, kako bi svojoj djeci stvorio ljepšu budućnost“, kaže Babić.

Prema izvještaju MUP-a , maloljetnici čine 5,5% ukupnog broja prijavljenih osoba zbog učinjenih krivičnih djela u 2020. godini. Po starosnoj strukturi najbrojniji su stariji maloljetnici (59,2%), mlađi maloljetnici (35,8%) i na kraju djeca, tj. maloljetnici do četrnaeste godine života (4,9%).

Crnogorski maloljetnici/ce su u 2020. počinili sljedeća krivičnih djela: 165 protiv imovine, 87 nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti, 32 protiv života i tijela, 21 protiv javnog reda i mira, sedam protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, šest protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, pet protiv braka i porodice, itd.

Iako je broj maloljetničkih krivičnih dijela smanjen 11,5 % u 2020. godini, iz nevladine organizacije ‘Juventas’ navode da maloljetnički kriminal u Crnoj Gori itekako predstavlja problem.

„U 2019. godini, Državno tužilaštvo podnijelo je 493 krivične prijave protiv maloljetnih lica, što je izuzetno veliki broj za državu kao što je Crna Gora. Sa korona krizom, koja je povećala rizik od siromaštva, može doći i do dodatnog porasta kriminaliteta kod mladih“, kaže Šćepanović.

Babić kaže da postoje i mnoge druge adolescentske krize koje se kod mladih javljaju, a koje mogu biti preduslov za delikventsko ponašanje.

“Crte ličnosti su nam nekada mnogo važnije od ostalih faktora. Porodica i uslovi u kojima djeca odrastaju su samo jedan od okvira koji dalje usmjeravaju njihove norme ponašanja i šeme kojima će se kroz život voditi. Tu je i vršnjačka grupa, škola, okruženje, ali naročito sklonost ka određenim disfunkcionalnim emocijama, kao što su bijes, nezdrava zavist i slično, a koji često znaju da odvedu u rizično ponašanje“, kaže Babić.

Iz organizacije ‘Juventas’ navode da je njihova praksa pokazala da se prvi slučajevi sukoba sa zakonom kod djece i mladih mogu razumjeti i kao apeli za pomoć.

“Od velike važnosti je da se za djecu u sukobu sa zakonom stvore servisi podrške u cilju ranog prepoznavanja socijalno neprihvatljivog ponašanja i koliko god je moguće otklanjaju razlozi koji vode ka ovom ponašanju. Ovaj zadatak nimalo nije lak, veoma je kompleksan. Ipak, ono što je najskuplje i najpogubnije i za društvo i za pojedinca je da se zanemaruje problem i da se u njegovo rješavanje ne ulaže“, kaže Šćepanović.

Marija Babić

I Babić smatra da je motivisanje mladih na promjenu od izuzetnog značaja

“Prevencija je najvažnija, i nikada nije dovoljno naglašavati njen značaj. Škole i mjesta okupljanja mladih trebalo bi da prepoznaju isto. Na sledećem nivou i identifikacija problema jednako je bitna, kako bi se mladi dalje osnažili i uputili na savjetodavni rad kod stručnjaka ili neke vrste grupa podrške koje bi im pomogle da izađu na kraj sa problemom koji imaju“, kaže Babić.

Šćepanović navodi da organizacije ‘Juventas’ radi na kreiranju smjernica i programa, kao i lobiranju za sistemsko rješavanje ovog problema.

“Jedino tako, sistemskim djelovanjem, kao društvo možemo pružiti adekvatan odgovor i doprinijeti ostvarenju najboljeg interesa mladih. Neophodno je stvoriti odgovarajuće okruženje za zdrav razvoj djece i mladih, kreirati programe prevencije koji će se kontinuirano sprovoditi, raditi sa mladima žrtvama i počiniocima, poštovati prava djece i mladih u pravosuđu, dosljedno primjenjivati sistem alternativnih sankcija i posvetiti se reintegraciji i rehabilitaciji maloljetnika počinilaca krivičnih djela“, kaže Šćepanović.

Teodora ĐURNIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply