Podstanari svih gradova, ujedinjuju se

Objavljeno: 31.05.2021, 20:23h

Država Crna Gora ne zna koliko njenih građana su podstanari, čije udruženje smatra da su oni najugroženija kategorija stanovništva. NVO ‘Zid’ pokrenula inicijativu da pravo na stan postane ustavna kategorija, a KOD poručuje da vaga socijalne pravde mora biti vraćena u ravnotežu.

Zbog sve težeg položaja velikog broja ljudi koji nemaju riješeno stambeno pitanje, Udruženje podstanara Crne Gore “Moj dom” organizovaće protest ispred zgrade Vlade 6. juna u 18 sati. Protest se posebno odnosi na nedavnu odluku Vlade Crne Gore da naredna tri mjeseca subvencioniše 40 odsto računa za električnu energiju nezaposlenima i penzionerima koji su vlasnici strujomjera, čime se, kako navode u tom Udruženju, diskriminišu podstanari kao najugroženija kategorija stanovništva.

“Mirno ćemo se okuputi i iznijeti naše zahtjeve da se pod hitno ispravi nepravda prema podstanarima kada je riječ o najavljenim subvencijama za struju. Iz MUP-a su nas upozorili da na skupu ne smije biti više od 50 ljudi uslijed anti kovid mjera. Vidjećemo kakav će biti odgovor nadležnih. Sačekaćemo odgovor Vlade do 15. juna, a ukoliko se to ne desi, opet ćemo izaći na ulicu. Tada će nas, valjda, ozbiljnije shvatiti”, kaže predsjednik Udruženja “Moj dom” Dragan Živković za PCNEN.

Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Crnoj Gori ima 60.000 podstanara, odnosno oko 18.500 porodica koje nemaju svoj krov nad glavom. Uzimajući u obzir velike migracije stanovništa tokom poslednje decenije, projekcije su, navodi Živković, da je riječ o oko 100.000 ljudi (30.000 porodica) koji plaćaju mjesečnu rentu za stanovanje.

Dragan Živković

“Bilo koja visina mjesečnog zakupa za ogroman broj  podstanara već je postala nedostižna, posebno u doba pandemije i usljed gubitka poslova. Time se povećava šansa da u našoj državi bude sve više beskućnika. Mora se znati ko su najugroženije porodice i kako im konkretno pomoći. Socijalni programi moraju početi da se realizuju u skladu sa mogućnostima podstanara. Projekat 1000+ ne možemo nazvati dobrim projektom, jer većina ne može odgovoriti na zahtjevne uslove i procedure. Mi kao udruženje pravo rješenje vidimo prevashodno u promjeni Ustava koji bi garantovao ‘pravo na stan’. Tako bi se država obavezala da gradi stanove koje bi dala na korišćenje građanima koji ne mogu riješiti stambeno pitanje, a kroz socijalni program bila i u obavezi da im finansijski pomaže. Situacija je danas takva da kada bi svi podstanari u Crnoj Gori živjeli na jednom mjestu, imali bi grad veličine Nikšića, ako ne i veći”, kaže Živković. Dodaje da je brojnost te nevidljive, ali najranjivije grupacije, i njena najveća snaga.

Vlatko (63) penzioner iz Podgorice podstanar je već oko 20 godina. Da je za to vrijeme otplaćivao svoj stan, do sada bi već bio njegov vlasnik. Ističe, da ni tokom pandemije nije bilo pomoći za podstanare ni od stare ni od nove vlade.

“Mi smo nevidljivi u društvu, a najviše pogođeni krizom. Poručujem svim podstanarima da potpisuju ugovore sa stanodavcima da bi imali bar nekakvu zaštitu. Što se podrške države tiče, moraju se odrediti neke parcele na kojima će biti građeni socijalni stanovi, koje bi podstanari mogli otkupiti po povoljnim uslovima. To je jedino pravo rješenje koje odavno postoji u mnogim zapadnim zemljama”, kaže Vlatko.

Imajući u vidu da su podstanari najugroženija socijalno-ekonomska kategorija zbog pandemijske situacije, Udruženje “Moj dom” nedavno je uputilo inicijativu Vladi, nadležnim ministarstvima, opštinskim upravama i privatnom sektoru za uvođenjem olakšica pri plaćanju zakupa stanova, računa za električnu energiju, vodu, ljekova, hranu i dr.

“Niko još nije odgovorio na naš prijedlog u kojem pozivamo sve strane na dijalog. Paketi pomoći do sada nijesu bili dostupni velikom broju podstanarskih porodica, a nijesu ni mogli biti jer ne postoji registar podstanara. Udruženje podstanara već uveliko radi na tome. Skoro u svakoj opštini imamo svoje predstavnike. Jedino na taj način možemo uraditi popis podstanara i njihov socijalni karton. To je garancija da će svaka pomoć otići u prave ruke”, ističe Živković.

U Ministarstvu finansija i socijalnog staranja nam je rečeno da pitanje podstanara za sada nije regulisano propisima iz oblasti socijalne i dječje zaštite, kao i da su programi socijalnog stanovanja u nadležnosti lokalnih samouprava.

“Potrebno je razmotriti mogućnosti da se primjeri dobre prakse socijalne politike zemalja regiona i šire počnu primjenjivati i u Crnoj Gori. Kroz normativne i strateške akte potrebno je građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje pomoći pri rješavanju istog. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i Vlada radiće na tome u cilju boljeg života građana i ostvarivanja ideala socijalne pravde”, piše u odgovoru koji potpisuje Ana Nikčević iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Iz Acocijacije za demokratski prosperitet “Zid”, koja je pokrenula inicijativu uvođenja prava na stan u Ustav Crne Gore, više puta su upozoravali da politika socijalnog stanovanja u Crnoj Gori nije u skladu sa potrebama njenih građana, niti sa zakonskom regulativom Evropske unije.

“Građani su u potpuno neravnopravnom položaju. Oni koji rade u državnim institucijama često se samo zbog toga tamo zapošljavaju, a neko ko, recimo, radi kod privatnika, nikada ne može doći do stana zaposlenjem”, kaže direktor ADP “Zid” Igor Milošević.

U organizaciji “Kod” smatraju da je potrebno da država u saradnji sa lokalnim samoupravama aktivno počne da sprovodi Zakon o socijalnom stanovanju iz 2013. godine, koji je za sada samo “suštinska fasada za rješavanje velikog problema značajnog broja građana”.

“Ako pretpostavimo da u prosjeku svaka od 18. 500 hiljada porodica (Montstat 2011.) plaća 220 eura rentu stanodavcima, to je oko četiri miliona eura svakog mjeseca. Dovoljno da se sagradi 200 jednosobnih stanova svakog mjeseca – za godinu 2.400, a u tom slučaju za oko osam godina svi bi bili zbrinuti. Ako dođemo u situaciju da ljudi koji su podstanari nemaju novca za plaćanje kirije – a što se u vremenu galopirajuće ekonomske krize nažalost može dešavati – njima je otvoren put u beskućništvo”, upozoravaju iz KOD-a i ističu da je neophodno insistirati na rješavanju ovog pitanja.

“Zakon postoji, a ima i novca, sudeći po tome koliko su do sada čašćavani funkcioneri. Vaga socijalne pravde u Crnoj Gori je pokvarena i moramo je vratiti u ravnotežu”, poručuju iz KOD-a.

ŠTA SE ČINI U PODGORICI?

Iz Glavnog grada (Podgorica) nam je rečeno da je podgorička opština proteklih par godina uručila ključeve 30 stanova socijalno ugroženim porodicama, kao i 16 za zaposlene u Glavnom gradu.

“ Tako smo za zaposlene u gradskim preduzećma obezbijedili rješavanje stambenih potreba po veoma povoljnim uslovima, gotovo dvostruko nižim u finansijskom smislu od tržišne cijene stana. Na taj način je već izgrađena zgrada za radnike Vodovoda sa 80 stanova, kao i radnike Čistoće sa 96 stanova, a privodi se kraju izradnja zgrade za zaposlene u 10 ostalih gradskih preduzeća sa 91 stambenom jedinicom. U protekle dvije godine značajno smo podržali i izgradnju stanova za zaposlene u organima sudske vlasti i sektoru bezbjednosti, takođe davanjem besplatnog zemljišta i oslobađajem naknade za komunalije”, navode iz Glavnog grada.

Na isti način, kako dodaju, pomogli su i da 288 porodica penzionera po povoljnim uslovima riješi stambeno pitanje, kao i da je nedavno Skupština Glavnog grada donijela odluku o ustupanju četvrte parcele radi gradnju novog stambenog objekta za penzionere po povoljnim uslovima.

Irena ČEJOVIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply