Samoubistva u Crnoj Gori samo statistika – hoće li biti SOS linije za prevenciju?

Objavljeno: 25.05.2021, 10:21h

Samoubistvo – vijest koja popuni stubac crne hronike i već sjutradan nije više tema, osim onima koji su izgubili blisku osobu.

U Crnoj Gori, zemlji koja u posljednjoj deceniji prednjači u statistikama Svjetske zdravstvene organizacije kada je u pitanju broj samoubistava u odnosu na broj stanovnika, činjenica da je čak trideset osoba sebi oduzelo život u samo tri mjeseca od početka ove godine nije previše potresla društvo.

Nije ni čudo, jer se kod nas o samoubistvima govori uglavnom samo kada Uprava policije objavi brojke ili život sebi oduzme neka javna ličnost. Tada mediji ovoj temi posvete tekst ili prilog u emisiji vijesti, gdje psihijatri, psiholozi i sociolozi pričaju o uzrocima i prevenciji.

Međutim, konkretno rješenje koje bi od predloga bilo realizovano u akciju ipak uvijek izostane, pa su mnogi stručnjaci koje smo za potrebe ovog teksta kontaktirali odbili da budu sagovornici jer nemaju ništa novo da dodaju što već nisu ispričali i predložili, ali je ostalo samo u medijskim arhivama, iako stopa suicida ne opada.

Egzistencijalne krize posljedica ličnog nezadovoljstva i lošeg stanja u društvu

Jovana Strugar

“Uzroci za visoku stopu suicida su višestruki i potrebno je sprovesti ozbiljna naučna istraživanja koja bi dala potpuniju sliku situacije i bliže odgovore na ovo pitanje”, kaže za PCNEN specijalista kliničke psihologije i osnivač nevladine organizacije Centar za prevenciju suicida Nebojša Žižić.

On je objašnjava da se opšti uzroci porasta suicidalnosti mogu naći u nestabilnoj finansijskoj i političkoj situaciji u društvu, u kojoj ljudi češće dolaze u egzistencijalne krize.

“Takođe se može diskutovati o mentalitetskim pitanjima i odnosu prema suicidu, gdje se često suicid definiše kao moralna kategorija, odnosno kao snaga ili slabost određene ličnosti”, kaže Žižić.

Sa njim je saglasna i Jovana Strugar, psihološkinja i porodična psihoterapeutkinja, koja kao okidače navodi i lično nezadovoljstvo, traume usljed teških bolesti, disfunkcionalne partnerske i porodične odnose, nasilje, depresiju…

„Neka istraživanja, rađena za vrijeme pandemije COVID-19 virusa, pokazala su da izolacija i loše finansijsko stanje povećavaju faktor rizika od samoubistva“, dodaje ona.

“Ja nisam svoje misli”

Crnogorski reper i umjetnik Balša Krkeljić Sivilo nedavno je objavio pjesmu “Sve će biti OK”, u kojoj govori o svom mentalnom stanju i suicidnim mislima sa kojima se borio.

“Problem sa depresijom je što tada samo čuješ i slušaš svoje zloćudne misli. Tada ti nije ni do ustajanja iz kreveta, tuširanja, treniranja, bilo čega…”, prisjeća se on.

Na osnovu svog iskustva, Balša ukazuje na to da depresija needukovanoj osobi govori da je njegov slučaj poseban, da niko nema muke kao što on ima, da niko ne može da razumije, a kamoli nađe rješenje za to.

“U realnosti je to totalno drugačije. Tamo gdje se podiže svijest o depresiji, tamo gdje su ljudi naoružani znanjem, lakše se bore sa tim. Niko ne može da savlada neprijatelja kojeg ne vidi, ne zna, ne priznaje. I to je problem, u Crnoj Gori, ili bilo gdje drugo”, kaže on.

Balša ističe da “nije fan” čekanja države i institucija da se pobrinu za njega ili njemu bitne ljude da budu psihički i fizički jaki – najvažnija podrška dolazi od bliskih osoba koje uspijevaju da prepoznaju problem i pomognu u potrazi za rješenjem.

“Rješenje postoji – to je poruka koja treba da odzvanja svugdje i svi treba da su naoružani informacijama da ako se neko ko je depresivan na milisekundu trgne i zainteresuje svi znaju kako da toj osobi pokažu pravi put. Tokom školovanja, učeni smo kako se čvorovi vežu, daje vještačko disanje, stavlja kondom, ali ne sjećam se da je iko odvojio vremena da mi kaže da ja nisam svoje negativne misli”, kaže Balša.

On smatra da društvo treba da obezbijedi i učini dostupnim i svima lako shvatljivim informacije o prevenciji samoubistva, ali na drugačiji i privlačniji način.

“Nisam siguran da depresivnom tinejdžeru pomaže emisija o prevenciji samoubistva na televiziji koju ne gleda, u kojoj gomila ljudi u odijelima priča o

brojkama, statistikama i istraživanjima. Vjerujem da bi ga prije oraspoložilo i naučilo kada bi vidio neki TikTok video sa gomilom emodžija koji na kul način savjetuju kako da se izbori sa problemom”, kaže Balša.

Naš sagovornik smatra da pojedinci treba da istupe i utiču na svoje prijatelje, svoje komšije, pratioce na društvenim mrežama, u svom gradu, selu, ili na bilo kojoj platformi na kojoj znaju da ih neko može čuti i vidjeti.

Balša Krkeljić

Kada je riječ o onome što je njemu pomoglo da pobijedi, kako to u pjesmi navodi, “svoje glasove u glavi”, jeste rečenica “JA NISAM SVOJE MISLI”.

“Put do te informacije je bio jako težak. Jedna od najtežih stvari koje sam u životu uradio – prestao da se poistovjećujem sa svojim mislima i osjećanjima. Na tom putu su mi pomogli razgovori sa prijateljima, porodicom, psiholozima, psihijatrima i SOS linijama. Učenje o mentalnom zdravlju, meditaciji, zdravoj ishrani, disciplini, dnevnim ritualima, egu, hormonima, stresu… Rješenja postoje – volio bih to da znaju svi, iako oni depresivni ne žele da vjeruju u to”, naglašava Balša.

On napominje da je jako važno u Crnoj Gori oformiti SOS liniju za prevenciju.

“Ako je razgovor je jedan od najboljih načina da se dopre do osoba koje pate, onda sva sredstva koja to omogućavaju treba da su na raspolaganju. Mnogi nemaju osobu od povjerenja kojoj bi ispričali svoje muke i možda SOS linija bude način da to uradi. Možda je osoba sa kojom pričate o tim stvarima zauzeta, spava, nedostupna – tada SOS linija može biti rješenje. I najtužniji razlog, pogotovo za muškarce – blam vas je da se sazna da ste slabi i ranjivi, a znate koliko bi vam pomoglo kada biste sa nekim podijelili muke. SOS linija i aninimni pozivi mogu da budu rješenje. Kada god da se realizuju SOS linije, biće dobrodošle, a do tada svi mi imamo obavezu da nastavimo da se borimo i u toj borbi pazimo jedni na druge”, naglašava Balša.

https://youtu.be/4yK95_tmNX0

Kako prepoznati i spriječiti suicidalnost kod pojedinca?

“Često postoji suicidalni apel pri kojem osoba daje signale okolini da se ‘nešto dešava’, čime najčešće demonstrira sopstvenu ambivalentnost prema suicidu”, kaže klinički psiholog Žižić.

To se, kako je objasnio, može prepoznati kroz promjene raspoloženja, pri čemu ljudi postaju tužni, bezvoljni, povučeni; zatim promjene u ponašanju koje podrazumijevaju probleme u koncentraciji, probleme na poslu, nezainteresovanost za sopstveni izgled; problemi sa snom pri čemu ili previše spavaju ili je prisutna nesanica; gubitak interesovanja za aktivnosti, svari i ljude za koje je ranije to interesovanje bilo izraženo; zloupotreba alkohola i droga; opterećenost osjećanjima stida i krivice, pojačana impulsivnost.

“Nerijetko se dešava da osobe koje planiraju suicid poklanjaju bliskim ljudima svoje stvari, pogotovu one za koje su vezani. Postoje i drugi znaci upozorenja, ali ovo su neki najčešće prisutni i najčešće navođeni u literaturi i praksi”, kaže Žižić.

Nebojša Žižić

Psihološkinja Jovana Strugar naglašava da, ukoliko primijetimo neke promjene u ponašanju naših bližnjih, možemo ponuditi pomoć.

„Na taj način otvaramo prostor da razgovaramo o problemima koji postoje i da ih zajednički, uz podršku bližnjih, stručnjaka i zajednice, riješimo. Time šaljemo poruku podrške, nudimo alternativna rješenja i mogućnosti do kojih osoba prosto nekada nije u mogućnosti da dođe sama – i tako preventivno djelujemo“, kaže Strugar.

Pitanje suicida nedovoljno prepoznato u društvu

Žižić smatra da je uzrok nepostojanja SOS linije za prevenciju suicida, uprkos poražavajućim statistikama, odnos prema temi suicida koja je u našem društvu u najmanju ruku kontroverzan i proizvodi različite reakcije – od izbjegavanja teme do straha i odnosa prema suicidu sa mnoštvom predrasuda.

“Svjedoci smo da su sve druge javnozdravstvene teme popularnije i lakše se o njima piše i priča. Za temu suicida su vezane brojne predrasude te je neophodna sveobuhvatna akcija, u smislu edukacije društva o tome šta je tačno, a šta nije od najčešće zastupljenih stavova u javnosti”, kaže Žižić.

On ističe da je njegovo iskustvo, kada je riječ o konkurisanju za razne projekte, pokazalo da suicid nije problem koji ima status aktuelnosti i nije prepoznat kao važan.

“Čini mi se i da postoji poricanje značajnosti ove problematike”, kaže Žižić.

On smatra da bi bio veliki iskorak za Crnu Goru uvođenje psihološke pomoći kao podrške ljudima u krizi, a da pritom ne znači da moraju da se javljaju u zdravstvene ustanove i prolaze za njih neprijatne procedure kako bi dobili pomoć.

“Ljudi bi mnogo češće i više tražili pomoć, bilo bi jednostavnije iskoordinisati službe koje pružaju podršku i imali bi manji strah od stigme koji postoji vezano za ovu temu”, objašnjava Žižić.

Psihološkinja Strugar smatra da u Crnoj Gori zaista nedostaje preventivno djelovanje i veće uključivanje stučne zajednice u zajedničkom angažovanju na prevenciji.

„Jačanje kapaciteta i servisa države je jedini način da utičemo, ali i da učinimo da servisi budu dostupni i najugroženijim grupama. Osobe koje žive sa osjećajem da su prepuštene same sebi i da nemaju mogućnosti za podrškom su pod dodatnim faktorom rizika – u tom smislu važno je da društvo i stručna javnost pošalje poruku da ima snage, načina i mogućnosti da im pomogne i da je tu za njih.“, ističe Strugar.

U planu osnivanje SOS linije za prevenciju suicida

Iz Ministarstva zdravlja za PCNEN su kazali da, iako ne postoji SOS linija za prevenciju suicida, pri domovima zdravlja funkcionišu linije centara za mentalno zdravlje i psihosocijalnu pomoć, koje su u kontinuitetu dostupne građanima.

“Građani ih mogu kontaktirati u radno vrijeme domova zdravlja, a zaposleni su otvoreni za sva pitanja i stručne savjete iz oblasti mentalnog zdravlja”, naveli su oni.

Istakli su da je u planu da se, nakon regulisanja epidemiološke situacije, osnaži i unaprijedi briga o mentalnom zdravlju kroz multisektorski i sveobuhvatan pristup.

“U tom smislu, plan je da se, između ostalih servisa u okviru javnog zdravstva, osnuje i nacionalna SOS linija za prevenciju suicida”.

Iz Ministarstva su podsjetili na to da aktulena linija u Kliničkom Centru Crne Gore sa brojem telefona 1555 služi i kao linija za prevenciju suicida.

“Ljekari, kao i volonteri u ovom centru svakodnevno pružaju usluge savjetovanja i pomoć licima koja imaju potrebu za stručnom pomoći. Mogućnost da građani elektronskim putem dobiju savjet i podršku iz oblasti mentalnog zdravlja postoji i putem linka https://www.covidodgovor.me/me/mentalno-zdravlje, koji je nastao kao odgovor države na izazove koje je donijela pandemija COVID19, a mentalno zdravlje svakako je dio sveobuhvatnog odgovora, kojem pristupamo veoma odgovorno”, naveli su iz Ministarstva.

Miljana DAŠIĆ
Bogdan PIPOVIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply