Prijeti li Crnoj Gori ‘demografska katastrofa’?

Objavljeno: 08.05.2021, 12:05h

Vlast je forsirala marginalne teme od prije 100 godina, dok je, u međuvremenu, Crna Gora lagano nestajala, upozorava demograf dr Doderović.

Prema podacima državne uprave za statistiku – MONSTAT, u Crnoj Gori je u 2020. rođeno 7097 beba, što je 126 manje nego u 2019. godini.

Podaci MONSTAT-a za 2020. godinu pokazuju da 17 od 24 opštine bilježi negativan prirodni priraštaj. Te opštine su Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Gusinje, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Pljevlja, Plužine, Šavnik, Ulcinj i Žabljak.

S druge strane, Podgorica, Plav, Bar, Budva, Rožaje, Tivat i Tuzi bilježe pozitivan prirodni priraštaj. Proporcionalno i broju stanovnika, najviše novorođenih je u Podgorici, 2.491, što je 35 odsto od ukupnog broja rođenih u cijeloj državi.

Demograf, prof.dr Miroslav Doderović potvrđuje da je Crna Gora prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 196 veći od broja rođenih.

„To je prvi put od Drugog svjetskog rata, od kada se vodi statistika za Crnu Goru, da je zabilježen negativan prirodni priraštaj“, kaže Doderović.

Nataša Strugar (51) iz Podgorice, majka je dvije blizankinje od 17 godina. Ona smatra da različiti faktori utiču na to što je u našoj zemlji došlo do opadanja broja beba.

„U Crnoj Gori povećan je i broj razvoda, te to, takođe, smatram razlogom za opadanje broja novorođene djece. Pored toga, mislim da presudnu ulogu u tome da neko postane roditelj igra i to što je mladim majkama teško da same podižu djecu. Tu se obično za pomoć angažuju babe, vrtići, te kad dobiju jedno dijete mnogo se teže odlučuju za još jedno“, kaže Strugar.

Ona vjeruje da mladi parovi uglavnom čekaju da se osamostale prije nego što se odluče da imaju djece.

„Dosta parova ne žele da žive sa svekrom i svekrvom, pa se za ulazak u brak i planiranje djece odlučuju tek kada imaju riješeno stambeno pitanje“kaže Strugar.

Prema podacima MONSTAT-a, u 2020. godini 2159 žena postale su majke u dobi između 30 i 34 godine, a  2151 između 25 i 29 godina života.

Kristina Mihalović iz Udruženja roditelja potvrđuje da se granica u kojoj se parovi odlučuju za roditeljstvo itekako pomjerila.

„Tu pratimo ostatak svijeta i u skladu sa napretkom u obrazovanju, emancipacijom, napuštanjem tradicionalnih – patrijarhalnih modela kasnije se odlučujemo za stvaranje porodice, posvećujemo se karijeri i bavimo nekim drugim  stvarima u životu. Očekuje se da će se ta granica dodatno pomjerati“, kaže Mihalović.

Ona dodaje da je razlog zbog kojeg se parovi odlučuju da kasnije postanu roditelju uglavnom pitanje neizvijesnosti u kojoj živimo, te samo neusuđivanje mladih da se upuste u roditeljske vode.

Dr Doderović navodi da je u Crnoj Gori sve češća situacija da žene postaju majke u tridesetim godinama, te da je sve veći brod četrdesetogodišnjaka koji nemaju djece.

„Slični ovim podacima su i podaci o tome da postoji i relativno visok stepen eskapizma, naročito kod muškog dijela populacije, koji se izražava u visokom konzumiranju alkohola, u pušenju, kao i u uzimanju droga. Crnu Goru napušta biološki i radno produktivno stanovništvo, što u godinama koje su pred nama može dovesti do ‘demografske katastrofe’ u zemlji“, kaže on.

Doderović navodi da je Crna Gora ušla u grupu zemalja koje imaju negativan priraštaj, pa se ona u zoni takozvane bijele kuge pridružila Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.

„Jednom kad natalitet počne da opada, izuzetno je teško ubijediti porodice da imaju više beba“, kaže dr Doderović.

Situacija sa koronavirusom, prema mnogim istraživanjima, uticala je na smanjenje nataliteta, a dr Doderović objašnjava povezanost između ekonomije i nateliteta.

„Studija planova plodnosti odraslih u Evropi pokazala je da su ljudi u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, koji su živjeli u oblastima najteže pogođenim Kovidom-19, bili skloniji da odlože rađanje djece. I Crna Gora je dio te priče“, kaže on.

I Kristina Mihajlović iz Udruženja roditelja smatra da je, u određenoj mjeri, situacija sa koronavirusom uticala na smanjen broj beba.

„Da smo imali značajno drugačiju situaciju i prije korone, moglo bi se reći da je ona razlog, ali nijesmo, mada je korona dodatno zakomplikovala situaciju“, kaže Mihailović.

Ona navodi da su ljekari parovima slali poruku da sačekaju sa potomstvom, da je sve više parova ostalo bez posla, da su snižene plate, da su poslovi postali nesigurni, kao i da su postojali „rizici za ukupno zdravstveno stanje“.

Kada bi planirala još djece, za to se „sigurno ne bi odlučila u doba epidemije“, napominje Nataša Strugar. „Sigurna sam da će se broj beba povećati kada sve sa virusom prođe“, kaže ona.

Prema projekcijama Ujedinjenih nacija (UN) iz 2019, negativni demografski trendovi usloviće smanjenje broja stanovnika u Crnoj Gori, pa bi 2050. godine u njoj trebalo živjeti 589.000 stanovnika. To, približno, odgovara populaciji iz popisa 1981. godine. Do 2100. godine, prema ovim procjenama, Crna Gora će se vratiti na stanje iz 50-ih godina prošlog vijeka, na 454.000 stanovnika.

„Ova ključna tema je gotovo u potpunosti cenzurisana i marginalizovana, a kriznu situaciju zanemaruju naročito oni koji su bili najodgovorniji za njeno nastajanje i rešavanje — vlast i institucije sistema i javnost, prije 30. avgusta. Umjesto bavljenja ovom savremenom pošasti, vlast je u javnosti forsirala marginalne teme od prije 100 godina, dok u međuvremenu Crna Gora lagano nestaje“, kaže dr Doderović.

Teodora ĐURNIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply