Ekipa portala Glas Zabjela (GZ) pokrenula je inicijativu za osnivanje prvog Omladinskog kulturnog centra (OKC) u tom podgoričkom kvartu, prepoznatljivom po tradiciji alternativnih projekata. Od sugrađana svih generacija i najrazličitijih profesija dobili su mnogo veću podršku nego što su u startu mogli i zamisliti.

Od institucija, za sada, odgovora nema.

“OKC na Zabjelu nam je potreban, jer ima mnogo talentovanih ljudi u našem kvartu. Tu se mogu upoznati oni koji se inače ne bi nikada ni sreli, pa se možda stvori i neki bend. Bili bismo počastvovani da učestvujemo u radu jednog takvog centra”, rekli su grafit umjetnici u dokumentarnoj emisiji serijala Forum Republikum, prvog projekta koji je realizovao portal GZ.

Glavni urednik portala GZ, Vladan Đurišić ističe da u tom dijelu grada nema sadržaja za mlade, koji većinu svoga vremena provode na ulici. Od ideje do realizacije put je dug, ali cilj je jasan i zacrtan na mapi potrebnih sadržaja za mlade na Zabjelu.

“U anketi koja se nalazi na našem portalu trenutno ima 130 odgovora, a od toga je 100 ljudi ponudilo konkretnu pomoć u realizaciji nekih od mogućih aktivnosti – od folklora do fotografije. Za sada još uvijek skupljamo podršku, kampanja je u toku. Planiramo da objavimo još video materijala kako bismo informisali što više ljudi o našoj ideji OKC-a. Proteklih dana u tome nas je usporio angažman oko odbrane brda Ljubović i pisanje izvještaja za projekat Forum Republikum, ali nastavićemo jer postoji veliko interesovanje Zabjelčana. Pozitivne reakcije odlična su odskočna daska za ozbiljnu priču”, kaže Đurišić.

“Osnivanje OKC-a ujedinilo bi sve Zabjelčane. Ima nas puno koji zajedno možemo predstaviti Zabjelo na najbolji način”, kaže rođena Zabjelčanka

Ivona Krnić

Ivona Krnić, pjevačica koja je sarađivala sa bendovima “Jesenjin”, “Playout”, a publika je često mogla čuti i na akustičnim svirkama.

“Dobar humor je ono što često asocira na naš kvart, koji puno volim. Sjećam se odrastanja na Zabjelu uz pjesnika Beća Došljaka, koji je znao često da nas posjeti u školi ‘Oktoih’ i recituje svoje pjesme. Imala sam devet godina kada se ispod Ljubovića snimao film ‘Zlatne čaklje’. Svi smo se tada lijepo družili… Zabjelo i danas ima puno talentovane djece, kojima je potrebno dati šansu da se predstave i afirmišu. Osnivanjem OKC pokazali bismo svima kako stvari mogu da se mijenjaju na bolje, da svi ljepše živimo, tu đe smo”, kaže Krnić.

Dramskog umjetnika Aleksandra Radulovića, Zabjelčani su prvi prozvali “glumac”.

Aleksandar Radulović

“Nadam se da će naša đeca sjutra, umjesto u kladionicu, otići do OKC, kao i da ću ja imati priliku da im prenesem svoje znanje.  Svako je talentovan za nešto, samo to treba da otkrije i njeguje. Kada bude vrijeme za to, volio bi da pokrenem pozorišne radionice za tinejdžere”, povjerava nam se Radulović.

I njegov kolega iz Crnogorskog narodnog pozorišta glumac Mišo Obradović podržava tu ideju.

“Nadam se da će oni koji o tome odlučuju imati sluha. Bilo bi sjajno da Zabjelo dobije svoju malu pozorišnu scenu u okviru budućeg OKC-a”, kaže Obradović.

Najveći izazov inicijatorima osnivanja OKC je izbor lokacije, a sa promocijom ideje krenuće ovoga ljeta.

“Voljeli bi da to bude prostor nekadašnje fabrike raketa 19. decembar, jer bi se tako oživio taj napušteni prostor. No, on je u vlasništvu građevinske firme, pa bi morali prvo razgovarati sa njimao eventualnom izdavanju dijela fabrike na određeni period. Za sada je izvjesno to da ćemo tokom ljeta organizovati razne aktivnosti i umjetničke nastupe na otvorenom ili u prostoru Kolektora (bivši Titex). Ubrzo krećemo sa pisanjem projekta za inostrana sredstva”, kaže Đurišić.

Nekadašnja fabrika protivgradnih raketa na Zabjelu

Iako su se obraćali nadležnim institucijama za konsultacije i podršku u realizaciji ideje, odgovora nije bilo.

“Pokušali smo da ostvarimo kontakt sa Upravom za mlade i sport, ali bezuspješno. Opet ćemo im se obratiti, ali u ovoj priči ne želimo da se oslanjamo na institucije, već planiramo da konkurišemo za inostrana sredstva. Ne želimo da zavisimo ni od koga. Kada dobijemo grant, institucije neće imati drugog izbora osim da nas podrže”, ističe urednik portala GZ.

Ni na pomoć Uprave glavnog grada za sada ne računaju, i to kako kažu, s velikim razlogom.

“Već neko vrijeme se mučimo da dobijemo javnu česmu na Zabjelu od Glavnog grada, pa nijesmo ni pomišljali da od opštine zatražimo podršku za OKC. Obratićemo im se kad budemo imali čvrstu osnovu za realizaciju naše ideje “, pojanjava Đurišić.

——————–

U Izvještaju o stanju omladinskog rada u Crnoj Gori, koji je podnesen na uvid Evropskoj komisiji, navodi se da je Ministarstvo sporta i mladih dodijelilo oko 236.000 eura za rekonstrukciju i adaptaciju 11. omladinskih servisa tokom 2019/2020 godine i to u: Mojkovcu, Plavu, Petnjici, Danilovgradu, Podgorici, Nikšiću, Šavniku, Cetinju, Baru, Kotoru i Plevljima. Omladisnki klubovi postoje i u Beranama, Tivtu, Budvi, Tuzima i Ulcinju.

———————–

Prema Zakonu o mladima iz 2019. godine (član 24. i 25.) lokalne uprave obavezne su da osnivaju omladinske servise (klubove i centre). U tom dokumentu piše i da nadležno Ministarstvo može (su)finansirati izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju ili opremanje omladinskog servisa u vrijednosti do 30.000 eura.

Psihološkinja i autorka najnovijeg “Izvještaja o stanju omladinskog rada u Crnoj Gori” Slađana Petković kaže da je postojanje prostora za mlade ljude od presudne važnosti za razvoj lokalnih zajednica.

“Obaveza je društva da se bavi mladima na strukturisan način i da im ponudi prostor i uslove za razvijanje njihovih potencijala, pogotovo u kriznim,

tranzicionim uslovima. U doba socijalizma se o tome itekako vodilo računa, pa je skoro svaka mjesna zajednica imala Dom kulture. Danas je jako važno mladima vratiti povjerenje u zajednicu, da opet osjete da se neko o njima brine, a oni mogu zauzvrat mnogo da pruže. U ovo naše doba Kovid-a imamo puno primjera gdje su mladi ljudi inicirali humane akcije i demonstrirali intergeneracijsku solidarnost”, kaže Petković.

Ona ističe da su omladinski klubovi laboratorije ideja iz kojih nastaju lokalne akcije i razni kreativni projekti.

“Mladima se danas moraju pružiti uslovi da razvijaju svoju kreativnost i budu zajedno u njima prilagođenom i kvalitetno opremljenom prostoru osiguranom od svakog rizika” , pojašnjava psihološkinja, naglašavajući da su takva mjesta zdrav osnov za razvoj cjelokupne lokalne zajednice.

Irena ČEJOVIĆ