Frilenseri, gdje ste da ste…

Objavljeno: 30.04.2021, 19:27h

Crnogorski frilenseri rade marljivo, kreativno i odgovorno. Međutim, zakon ih ne prepoznaje a čini se da se njihov rad i ne cijeni dovoljno.

„Najveća prepreka je to što te ljudi ne shvataju za ozbiljno. Čim čuju da radiš kao frilenser, smatraju da je tvoj rad mnogo jeftiniji i dosta lošiji nego kod nekih fizičkih agencija“, kaže  Lana Klenak, frilenserka koja se bavi grafičkim dizajnom.

Sa njom je saglasan frilenser M.L. iz Bara, koji se bavi video montažom. On smatra da ljudi u Crnoj Gori misle da je frilens rad „brza i laka zarada“.  „Kada im pokažeš kako i oni da počnu, svi brzo odustanu jer ne znaju da treba biti jako uporan u traženju poslova na internetu“, objašnjava on.

On smatra da je frilens rad najpogodniji tokom studentskih dana a kao prednosti navodi mogućnost da odabere poslove koji su mu zanimljivi i da sam dogovara radno vrijeme. „Jedan od problema, ukoliko ne radite preko nekog frilens sajta nego direktno sa klijentom, je to što i nakon završenog posla klijent neće da vas isplati jer mu se vaš rad ne sviđa“, ističe on.

Frilenseri sa kojima je PCNEN razgovarao smatraju da se njihov rad cijeni mnogo manje od nekoga ko je zapošljen u nekoj firmi ili preduzeću a obavlja isti posao. Oni su, takođe, saglasni da ljudi u Crnoj Gori misle da su frilenseri oni koji nijesu dovoljno dobri u svom radu da nađu „pravi posao“.

Uglavnom mladi ljudi

Matt Lambert

Koliko ih ima u Crnoj Gori, još uvijek se ne zna. Statistika ne postoji već jedino facebook grupe u kojima se okupljaju. Na taj način saznajemo da su frilenseri uglavnom mladi ljudi koji se u svojoj državi nijesu mogli zaposliti ili studenti. Stariji frilenseri su većinom oni koji su izgubili neki dugogodišnji posao te odlučili da se oprobaju u radu na internetu.

Najviše njih se bavi autorskim pravima, dizajnom, marketingom i programiranjem, ocjenjuje Matt Lambert, jedan od osnivača NVO Propeler koja okuplja preduzetnike i frilensere.

Lambert  smatra da  u Crnoj Gori, za razliku od inostranstva, nedostaje formalna struktura koja frilensere prepoznaje kao način poslovanja. „Do prije nekoliko godina, termin frilenser se rijetko koristio u diskusijama o načinu napredovanja pojedinaca. Mislim da je mladim ljudima rečeno da treba da rade na državnim pozicijama, privatnim kompanijama ili da osnuju svoju kompaniju,“ kaže on.

Sistem sazrijeva, misli Lambert, i više je govora o preduzetništvu i individualnoj slobodi u odabiru poslova. Uprkos tome, on smatra da nadležni moraju pružiti podršku kada su u pitanju  osnovne strukture potrebne za zaštitu frilensera u legalnim poslovnim odnosima, zdravstvu, penzijama i porezima. A viza za strance koji u Crnoj Gori žele biti frilenseri.

U Sindikatu medija Crne Gore su se bavili frilenserima u novinarstvu i došli do zaključka da su oni „najslobodniji“ u pisanju, budući da nijesu ograničeni uređivačkom politikom i drugim faktorima, ali da ne uživaju radna prava kao i ostali.

Vlada treba da definiše ko je frilenser

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja za PCNEN kažu da frilenseri u najširem smislu riječi spadaju u kategoriju fizičkih lica koja ostvaruju prihod od samostalne djelatnosti i na njih se primjenjuje Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica. Odredbom Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica propisano je koje su to samostalne djelatnosti koju obavljaju fizička lica a kojima to nije osnovna djelatnost.

„Ovim zakonom definisane su obaveze frelensera, a kako bi mogli da ostvare svoja prava, trenutno postoji mogućnost njihove registracije kao samostalnih djelatnika u posebno definisanim kategorijama zanimanja, preduzetnika ili privrednih društava s jednim zaposlenim“, saopštavaju iz Ministarstva.

Međutim, mnogim frilenserima to jeste osnovna tj. primarna djelatnost. Lambert smatra da Vlada treba da definiše ko je frilenser, da stvori porez oko tog pojma koji promoviše frilensing i omogući lična ulaganja u privatni zdravstveni i penzioni fond, i poručuje da bi to bila polazna osnova. On dodaje da u sam proces odlučivanja treba uključiti upravo frilensere.

Pravnik Đorđije Drinčić kaže da je Crna Gora prošle godine usvojila Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, koji prepoznaje i definiše frilensere kao domaće ili strano fizičko lice koje ima boravište u Crnoj Gori i koje samostalno obavlja inovativne aktivnosti pružajući intelektualne usluge za potrebe domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica.

Đorđije Drinčić

Zakon predviđa i njihovu registraciju, čime su omogućena određena prava, kao što su poreske olakšice, poput doprinosa za obavezno socijalno osiguranje ili poreza na dohodak fizičkih lica, objašnjava Drinčić.

„Međutim, kada su u pitanju frilenseri, loše je što se te privilegije priznaju samo frilenserima koji svoju inovativnu aktivnost obavljaju za potrebe stranih fizičkih i pravnih lica. Dakle, izostavljena je podrška frilenserima koji su angažovani u zemlji, na uštrb zaposlenih lica u istim djelatnostima u privrednim društvima u Crnoj Gori.  Pogodnosti države su višestruke u pogledu fiskalne politike, budući da je u našoj državi svaki dan sve veći broj ljudi koji se odlučuju za ovakvu vrstu zanimanja“, smatra on.

Još uvijek bez Pay Pal-a, sprema se alternativa

U Crnoj Gori još uvijek ne postoji PayPal sistem plaćanja koji je zastupljen u svijetu. Strani poslodavci, po ustaljenoj praksi, preferiraju da ovako plate. To crnogorskim frilenserima otežava rad, a često ih košta dobro plaćenog posla.

Frilenseri su nedavno imali „online akciju“ kada su Vladi Crne Gore na društvenim mrežama slali poruku u kojoj je pisalo samo „Pay Pal“. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja kažu da su upoznati sa tom inicijativom, te da su se sastali sa predstavnicima NVO koja je to pokrenula.

„Upoznati smo da je prethodna Vlada imala pregovore sa kompanijom PayPal u cilju obezbjeđenja plaćanja u oba smjera (iz CG / u CG), međutim sama kompanija je čvrsto ostala na poziciji da, za sada, ne želi da uđe na crnogorsko tržište. Razumjeli smo da je ovo bila isključivo poslovna odluka ove kompanije“, poručuju iz nadležnog ministarstva.

U odgovorima koje je za PCNEN dostavilo Ministarstvo najavljena je saradnja sa drugom globalnom kompanjom koja je, kako kažu, jako kvalitetna alterenativa PayPal-u. Sve to je odrađeno uz podršku Ambasade SAD i Centralne banke Crne Gore.

„Očekujemo da ćemo u Crnoj Gori na taj način dobiti značajno povoljnije cijene transakcija iz inostranstva ka Crnoj Gori nego što je to do sada bio slučaj sa isključivom mogućnošću bankarskih transfera, a za one subjekte koji nijesu kvalifikovani za bankarske e-komerc usluge“, poručuju iz Ministarstva ekonomskog razvoja. O kojoj firmi je riječ, nijesu otkrili jer ta kompanija „do same završnice ne želi da se u javnosti pominje“.

Crnogorske banke različito oporezuju uplate iz inostranstva a sve to zavisi od mjesta iz kojeg se šalje novac i vrste transakcije. U NLB banci  provizija iznosi 0.5%uplate, ukoliko onaj ko šalje ne odluči da pokrije te troškove.

Iz CKB i Erste banke nijesu odgovorili na pitanja PCNEN-a koja se tiču oporezivanja i drugih pojedinosti koje se tiču inostranih uplata. Naši sagovornici koji se bave frilens radom kažu da ih ponekad u banci pitaju “odakle im stiže novac i zbog čega”, kao i da li će imati redovne uplate svakog mjeseca.

Iz NLB banke su objasnili da se svaka uplata iz inostranstva dokumentuje u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranje terorizma.

Šta se čini u susjedstvu?

Frielnseri u Srbiji su tokom januara protestovali zbog Zakona o porezu na dohodak. Naime, ovaj zakon je postojao i ranije ali nije prepoznavao frilensere. Novim izmjenama ovog zakona od njih se traži da plate porez na dohodak za svaku novčanu uplatu koju imali od 2015, godine i to 20% poreza i 25,5% PIO doprinosa što znači da bi frilenseri državi morali da daju 45,5% svoje zarade. Vlada Srbije je djelimično korigovala pomenuti zakon, međutim, Udruženje radnika na internetu ga još uvijek ne odobrava. 

Marija PEŠIĆ
Jovana DAMJANOVIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply