Glavni grad i njegovi kontejneri

Objavljeno: 26.04.2021, 09:31h

Postavkom kontejnera urgoženi životi građana. Bolja lokacija za kontejner nego za spomenik

Da bi građanke Podgorice Jelena i Snežana bacili smeće u centru Podgorice moraju da rizikuju svoje živote i prekriše Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore. Razlog tome su kontejneri ograđeni zidom i otvoreni sa kolovozne strane namijenjene vozilima, a ne pješacima. Ovakvi kontejneri su su postavljeni širom Podgorice.

„Mislim da je bezveze i da nije bezbjedno. Svjesna sam da kršim zakon, jer kada bacam smeće onda sam na ulicu potpuno, tako da svaki put kad izađem rizikujem da me nešto udari ispred kontejnera“, kaže Snežana.

Jelena kaže da nije razmšljala o tome da krši zakon i da baca otpad u ulici Marka Miljanova gdje živi kada nema saobraćaja.

„Bacam smeće tako što se molim da me auto ne udari. Dobra je varijanta što se teže otvaraju, što ne može tek tako da se vade stvari iz njega da se rasipa po ulici. Međutim, kada su mi pune ruke ne mogu da se iskooridinišem da pritisnem nogom, jer je dosta jako i nezgodno jer moram da izađem na kolovoz… Definitivno ovaj način nije dobro rješenje, a kako to riješiti drugačije nemam neki savjet“, kaže Jelena.

„Ipak, smatram da je svaki vozač dužan da se zaustavi ukoliko pješak kroči na kolovoz bez obzira da li je na obilježenom pješačkom prelazu ili van njega. Zaista smatram da smo svi mi kao pojedinci učesnici u saobraćaju, bilo kao pješaci ili biciklisti, zaista dužni i odgovorni da  vodimo računa kako se ponašamo u saobraćaju“, kaže Jelena.

Kolovoz legalizovan za pješake i vozila

Arhitekta Andrija Markuš objašnjava da je ovakvom postavkom kontejnera Glavni grad ugrozio živote građana i legalizovao kolovoz i za pješake.

„Ovo je ne samo saobraćajno i ne samo bezbjednosno loše, nego suprotno propisima. Ko može da legalizuje da kolovoz koriste pješaci i vozila. Jednostavno pješaci i vozila ne mogu da imaju isti status, kolovozna traka ne može da služi pješacima da se po njoj kreću… Vrijedi pravilo da ako si nagazio asfalt, a ne prešao ulicu, onda građanin mora biti kažnjen. Znači svaki građanin bi trebao da bude kažnjen ko ide ulicom, a ne trotoarom“, kaže Markuš.

On dodaje da ograđivanje kontejnera višestruko nije dobro, jer osim što ugrožava bezbjednost, ruži se gradski ambijent zbog isturenosti kontjenera.

Urbanista i arhitekta Pavle Popović kaže da kontejneri nijesu postavljeni urbanistički propisno.

„Svaki segmet grada je značajan da se kultivišemo, da imamo sigurnost ako smo dobri građani i da ne bacamo smeće svuda. To je jedna značajna da je nazovem higijenska disciplina“, kaže on.

Popović napominje da bi za komunalna vozila po pravilu trebala postojati posebna proširenja, a da to rade sa kolovoza, zaustavljajući saobraćaj.

Iz podgoričkog preduzeća Čistoća odgovorili su PCNEN-u da su ovakvi kontejneri tako postavljeni zbog „estetskog utiska“, nerazbacivanja smeća i lakšeg pražnjenja.

„Kontejneri koji su postavljeni na prostoru Glavnog grada ograđeni su komunalnim objektima – nišama, čime se pored estetskog utiska nastoji da se odloženi komunalni otpad u posudama, a nerijetko pored njih, ne širi – razbacuje, na prostor van ovih niša. Komunalna vozila našeg Društva prazne ove posude prilaskom sa kolovozne trake, a posude ovako postavljene omogućavaju da se tehničke radnje privlačenja kontejnera do vozila, dizanja i pražnjenja završavaju u najkraćem vremenskom roku, kako se ne bi stvarale gužve u saobaćaju“, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada nijesu odgovorili na pitanja, da li ovim ugrožavaju bezbjednost građana i tjeraju ih da krše zakon, šta će tim povodom uraditi, zašto su isti kontejneri otvoreni sa strane kolovoza, a ne sa strane trotoara, kuda je dozvoljen prolaz i pristup pješacima, čija je ideja bila da se kontejneri postave na ovaj način i koliko ih tačno ima širom Podgorice.

Jednostavno rješenje

Popović ističe da kod postavljanja kontejnera pristupačnost mora da bude prioritet, a kod kontejnera gdje je glavni prilaz sa kolovoza kao privremeno rješenje sugeriše postavljanje znakova.

Markuš ističe da bi se kontejneri ovog tipa trebali otvorati sa dvije strane, a zidove postaviti bočno.

„Da ta prilazna strana bude sa unutrašnje strane, ne od ulice. Ako treba kontejner obzidadti, obzidati ga sa čeonih strana, a ne sa unutrašnje i prema ulici. Unutrašnja strana treba da je oslobođena za prilaz, a ona sa ulice za prilaz vozilima, da odnesu smeće i na taj način napravili bismo jedno srednje rješenje koje svima odgovara“, kaže Markuš.

On dodaje da ondje gdje ima prostrora kontejnera treba uvući i udaljiti od kolovoza, što je urbanistički najpropisnije. Jedno od mogućih rješenja, Markuš vidi u specijalnom trotoaru kojim bi pješaci mogli da dođu ispred kontejnera sa strane kolovozne trake.

„Nije uopšte dobro da se miješa saobraćaj i da je uzgred kontjener, znači da se kontejner uvuče na nekih metar i po unutra i da je ispred trotoar, to je mnogo bolje rješenje, nego da je odmah uz ulicu. To je užas. Najbolje rješenje je da se kontejner za širinu trotoara udalji od ulice i opet da sa zadnje strane ima prilaz za ubacivanje smeća, jer prilikom ubacivanja smeća često se prepuni kontejner, ono se rasipa pored“, kaže Markuš.

On dodaje da se svi kontejneri trebaju otvarati nogom, kako se ljudi ne bi inficirali. Ističe da vjeruje u dobru namjeru postavljanja ovakvih kontejnera, ali da je to nedopustivo i da se ovakvim stvarima u Glavnom gradu bave nekvalifikavom u arhitekturi i urbanizmu.

Spomen kontjener

Kao jedno od najočiglednijih primjera nepromišljenog postavljanja kontejnera, Markuš vidi u postavljanju kontejnera ispred zgrade Glavnog grada.

„Ja sam ga nazvao spomen kontejner, jer je on dobio status kakav ne može dobiti u gradu. Lokacija spomeniku Ivanu Crnojeviću je mnogo gora, nego lokacija za kontejner“, kazao je Markuš.

Arhitekta Pavle Popović, kao jedan od projektanata zgrade Glavnog grada, bezuspješno je insistirao da se uklone ovakvi kontejneri.

„U centru grada postavili su taj kontejner ispred mog objekta, mučili smo se toliko da rekonstruišemo taj objekat, nemaju sluha. Ipak je to javni objekat, dio kulturne sredine. Tu bi trebalo da budu knjige, a stavili su kontejner“, kaže Popović.

Iz podgoričkog preduzeća Ćistoća su kazali za PCNEN da je neophodno da ovdje budu kontejneri.

„Njihovo prisustvo na dvije predmetne lokacije je neophodno kako bi domaćinstva i pravni subjekti iz strogog centra grada mogli da pravilno odlažu komunalni otpad. Na ovom lokalitetu ne postoje uslovi za dislokaciju pomenutih posuda, već bi njihovim isključivanjem u prvi plan izašao problem odlaganja komunalnog otpada od navedenih korisnika“, navodi se u odgovoru.

Alisa HAJDARPAŠIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply