Intenzivne emocije bude življa i jasnija sjećanja

Objavljeno: 25.04.2021, 10:52h

Kada bi vas pitali da opišete vjenčanje, dan kada ste diplomirali, neki izuzetno tužan događaj poput gubitka bliske osobe ili da nam kažete šta ste radili prošle sedmice u ovo vrijeme, vjerovatno bie se mnogo lakše i brže sjetili te sa više detalja opisali prve tri situacije, nego posljednju

Zbog čega je to tako?

Prva tri navedena događaja su izuzetno emotivna. Ovakva iskustva se mogu opisati uz pomoć “valencije”, koja označava koliko je događaj pozitivan ili negativan, i uz pomoć pobuđenja, koje govori o tome koliko je događaj umirujuć ili uzbudljiv. Dimenzije valencije variraju od visokopozitivnih ka visokonegativnim, dok dimenzije pobuđenja variraju od umirujućih do uzbudljivih ili uznemirujućih. Ljudi se mnogo bolje prisjećaju visokopobuđenih događaja, bez obzira na to da li su oni pozitivni ili negativni. To se događa zato što emocija pojačava subjektivni doživljaj prisjećanja, odnosno povećava se slikovitost sjećanja, pouzdanost u tačnost sjećanja i javlja se osjećaj ponovnog proživljavanja događaja. Postoje studije koje ukazuju na to da životni događaji koji izazivaju snažne emocije u poređenju sa svakodnevnim iskustvima izazivaju življa, jasnija prisjećanja, kao i snažnije uvjerenje u tačnost istih. Ipak, prisjećanje takvih događaja nije propraćeno visokom tačnošću tih sjećanja.

Rezultati studije u kojoj se ispitivala razlika u prisjećanju terorističkog napada 11. septembra 2001. godine na Sjedinjene Američke Države i svakodnevnih iskustava ispitanika pokazali su da razlika u tačnosti prisjećanja detalja zapravo i ne postoji. Ipak, sjećanja na 11. septembar su bila predstavljena sa dosta više detalja, te sa većom sigurnošću u tačnost navedenih sjećanja, jer je to jedan od događaja koji je budio intenzivne neprijatne emocije poput straha i tuge.

Iako su ljudi nerijetko ubijeđeni da se sjećaju svih detalja nekog visokouznemirujućeg ili visokoemotivnog događaja, dešava se to da se detalji kojih se prisjećaju mijenjaju vremenom. U jednom istraživanju ispitanik je pri prvobitnom susretu s istraživačima naveo da je o eksploziji “Čelendžera” (rakete koja je eksplodirala nakon 73 sekunde leta) čuo od prijatelja, da bi nakon šest mjeseci rekao da je za eksploziju saznao iz medija. Zapravo, pokazano je da postoji niska korelacija između pouzdanosti u sjećanja i konzistentnosti pri prisjećanju detalja.

 

U skladu s navedenim bitno je da budemo oprezni pri prisjećanju događaja koji su zasićeni intenzivnim emocijama. Iako je većini ljudi vjerovatno teško prihvatiti to da se možda nekih bitnih životnih događaja ne sjećaju onoliko pouzdano i ispravno koliko su ubijeđeni u to, bitno je pomenuti da je ovo fenomen kojem smo svi podložni, pa čak i osobe koje, uobičajeno, imaju dobro pamćenje.

 

Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply