Biti mlad i biti nezaposlen

Objavljeno: 07.04.2021, 08:57h

Mladi u dobi od 18 do 30 godina čine 24,87% od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori.

“Suočavam se sa nezainteresovanošću poslodavaca da meni kao osobi koja nema dovoljno radnog iskustva pruže šansu da se dokažem. Bitna stavka prilikom traženja posla je veza ili osoba koja će da te preporuči poslodavcu. Slaba potraznja za radnom snagom i malo firmi gdje bih mogla da radim“, kaže Kristina Kuč (24).

Ova diplomirana biotehnička inženjerka je jedna od 13.602 nezaposlenih mladih ljudi, prema informacijama Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Mladi u dobi od 18 do 30 godina čine 24,87% od ukupnog broja nezaposlenih u državi.

I Tara Štruc (21), koja je završila Ekonomsko ugostiteljsku školu je razočarana što ne može naći posao u struci. Ona kaže da joj “nije mnogo pomoglo” to što je završila turistički smjer i da u Baru, gdje živi, nikada nije dobila ponudu za posao koja ima ikakve veze sa turizmom, iako je Bar I turistički grad.

“Moram dodati da se vrijeme u kojem živimo znatno razlikuje od onog u kojem su živjeli naši roditelji i djedovin, jer tada su i sa srednjom stručnom spremom lakše nalazili poslove. A onda se postavlja pitanje, da li ima smisla upisivati stručne škole ako nemamo mogućnosti da se zaposlimo“, kaže Tara.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore je jedna od institucija koja mladima pomaže da se lakše zaposle i nađu posao u struci. Kristina kaže da od njih još uvijek nije dobila adekvatnu pomoć, iako preko Zavoda traži posao od dana kada je završila pripravnički. Kada je bilo konkursa, poput onog za mjesto laboratorijskog tehničara, nedostajalo joj je radno iskustvo.

Prema navodima Zavoda za zapošljavanje, mladi na posao ne čekaju dugo. “Od ukupno 13.602 lica starosti od 18 do 30 godina, koji se trenutno nalaze na evidenciji nezaposlenih lica ZZZCG, njih 73% na evidenciji su manje od godinu dana, dok su ostalih 27% na evidenciji duže od godinu dana“, saopšteno nam je iz Zavoda.

Iz istog izvora je i rečeno da su se obuke koje nude mladima pokazale veoma učinkovitim.

”Iskustvo pokazuje da je najbolji učinak mjera aktivne politike zapošljavanja postignut upravo kod mladih koji su pohađali navedene programe, što potvrđuje veći procenat u broju zaposlenih od lica ostalih starosnih doba. Samim tim se može zaključiti da su ovi programi najefikasniji upravo za rješavanje nezaposlenosti mladih“, saopšteno je iz Zavoda.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) takođe pruža podršku mladima kroz razne forme edukacije i savjetovanja.

“Mladi u Crnoj Gori su, godinama unazad, jedna od najranjivijih kategorija na tržištu rada. Osim visokog učešća mladih u ukupnoj stopi nezaposlenosti, za mlade su po pravilu rezervisani i nesigurni ugovorni odnosi (ugovor o radu na određeno vrijeme, sezonski poslovi, privremeni i povremeni poslovi i dr.), niske zarade, a često i rad u zoni sive ekonomije, odnosno rad na crno. Crna Gora još uvijek nije stvorila ambijent u kojem vladaju dostojanstveni uslovi rada, te su u tom smislu mladi i druge kategorije teže zapošljivih lica na posebnom udaru“, kaže Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara USSCG.

Ona ističe kako aktuelna zdravstvena i ekonomska kriza posebno pogađa mlade i žene.

Sekcija mladih USSCG priključila se regionalnoj Anketi o promijenjenim uslovima rada za mlade tokom pandemije, koja je sprovedena u aprilu prošle godine a u kojoj su učestovali sindikati sa teritorije bivše Jugoslavije.

Prema rezultatima ove ankete, više od dvije trećine anketiranih mladih iz Crne Gore koji su u radnom odnosu, procenjuje da će u budućnosti u zemlji doći do pogoršanja ekonomske situacije i rasta nezaposlenosti, 51,5% procenjuje da će doći do povećanja nejednakosti u društvu, a 60,3% smatra da će doći do rasta siromaštva.

“Dakle, mladi su zabrinuti za budućnost. Stoga je neophodno da ih donosioci odluka i institucije sistema uključe u proces odlučivanja. Potrebne su korjenite reforme i konkretne mjere da bi mladi ostali u svojoj zemlji jer oni žele ekonomsku i socijalnu sigurnost i podršku i žele i zaslužuju uslove za dostojanstven život i rad“, kaže Mihajlović.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja  su nam kazali da Vlada Crne Gore “sa posebnom pažnjom kreira mjere u cilju direktne podrške mladima i njihovom zapošljavanju“.

Oni navode da je jedan od pokazatelja relativne uspješnosti sprovođenja Strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020 i stopa nezaposlenosti mladih 15-24.

Situacija sa koronavirusom dovela je do veće nezaposlenosti u svim sferama, pa je prema Anketi o radnoj snazi za treći kvartal 2020. godine (poslednja Anketa koju je realizovao MONSTAT) stopa nezaposlenosti mladih iznosila 32,00%.

“Cilj ove Vlade jeste da se ljudski kapital, a mladi su naš najveći kapital, stavi u funkciju razvoja našeg društva kroz inovativne i inkluzivne politike koje će obezbijediti dugoročni razvoj našeg društva. U tom pravcu i kreiramo naše sadašnje i buduće aktivnosti“, poručuju iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Lijepo rečeno, ali Kristina i Tara, naše sagovornice sa početka teksta, više od lijepih obećanja zanimaju konkretne ponude za posao. Mnogi mladi su, ne mogavši da čekaju, spakovali kofere i otišli trbuhom za kruhom u inostranstvo.

Teodora ĐURNIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply