Zviždači progovorili o malverzacijama u ZHMS, odgovorni odgovaraju ćutanjem

by | apr 1, 2021 | Fičer, Priča dana | 0 comments

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) za održavanje vozila godišnje potroše oko 40.000 eura. Boris Raičković i Nenad Pižurica, zaposleni u ZHMS su odlučili da javno progovore o onome što se, u vezi sa održavanjem vozila, već dugo čini u Zavodu, a što oni nazivaju pljačkom i malverzacijama.

Oni su svoja saznanja prijavili policiji, a mi smo pokušali da tragom njihovih optužbi dođemo do istine.

Istražujući navode Raičkovića i Pižurice, došli smo do podatka da je ZHMS tokom pet godina za održavanje nešto više od 10 vozila  potrošio skoro 200.000 eura. Do podataka smo došli uvidom u izvještaje redovnih javnih nabavki i nabavki male vrijednosti.

Raičković i Pižurica tvrde da isti automehaničar održava vozila ovog Zavoda od kada su oni zaposleni. Prema ugovorima javnih nabavki koji su dostupni, uvjerili smo se da poslednjih pet godina ZHMS za održavanje vozila angažuje d.o.o Šćepanović COMPANY, a da se kao jedini ponuđač za nabavku “auto djelova” birana firma OMNIOIL DOO.

Nenad Pižurica i Boris Raičković

Pažnju nam je privukla  praksa da se prvo sklopi ugovor sa obje firme za redovne javne nabavke, a da se kasnije tokom godine iste firme dodatno angažuju za nabavku auto djelova i održavanje vozila neposrednim ugovaranjem za nabavke male vrijednosti.

Primjera radi, za održavanje vozila 2018. godine, firmi Šćepanović COMPANY dato je više od 16.000 eura, a potom dodatnih 1683 eura van te nabavke, po osnovu nabavke male vrijednosti. Osim Šćepanović COMPANY, automobile Zavoda su održavale, po osnovi nabavki malih vrijednosti, i druge firme. Tako je iste te godine za “balansiranje” dato 800 eura firmi Mont mater group dok je 2019. godine za tu namjenu, pod stavkom “Pranje i balansiranje”, dato 1600 eura.

Sumnjivo crkavanje motora

Sudeći prema izvještajima javnih nabavki, mnogo veća stavka od “održavanja vozila”  su  “auto djelovi”, gdje se svake godine kao jedini ponuđač na tenderu pojavljuje  OMNIOIL DOO. Osim redovnih javnih nabavki, koje su tokom pet godina iznosile (kako se vidi u tabeli), postojale su dodatne kroz neposrednnu pogodbu.

2015- 8.470 eura

2016 – 13.500 eura

2017-13.500 eura                                         

2018-13.650 eura

2019-18.410 eura

ZHMS je direktnom pogodbom sa OMNIOIL DOO za nabavke male vrijednosti, po osnovu stavki “auto djelovi” i “auto elektrika” uplatio:

2015. godine – 8.637 eura
2016. godine – 3. 931 eura
2017. godine – 3217,35 eura
2018. godine – 6.023 eura
2019. Godine – 5.450 eura

Kad sve saberemo, ispada da je za pet godina ZHMS kupio od OMNIOIL DOO “auto djelova” u vrijednosti oko 95.000 eura. Zavod je, pritom, auto djelove i gume nabavljao i od drugih firmi po osnovu nabavki male vrijednosti.

Izvještaj za javne nabavke  koje su realizovane u 2020. godini još uvjek nije dostupan, ali smo na osnovu dostupnog ugovora saznali da je OMNIOIL DOO dobio tender i u 2020. godini i da usluga vrijedi 13.453 eura.

Pregledom tenderske dokumentacije koja se odnosi na “auto djelove”,  došli do još intrigantnih podataka.

Prema tenderskoj dokumenaciji, ZHMS je bregastu osovinu za vozilo SEAT ALTEA XL 1.9TDI 2008 kupovao četiri godine  za redom (bregasta osovina je dio motora koji se rijetko mijenja), a nije  štedio ni na kinetečkim zglobovima točka, ležajevima točka kao i postoljima alternatora koje je nabaljao skoro svake godine.

Interesantno je da su 2020. godine tražena četiri zgloba pri točku za isti automobil, iako ih on ima samo dva, što nam je potvrdio automehaničar koga smo zamolili da pogleda dokumente.

Kada je pogledao spisak nabavki iz tenderske dokumentacije, naš sagovornik je konstatovao da je bilo bolje da su kupili novo vozilo, kao i da nije bilo šanse da dvije godine za redom crkavaju turbine, egr ventili, dizne, cilindri, kvačila, servo pumpa, protokomjeri pumpe ulje, kao i  radilice sa ležajevima, što bi značilo da je ovaj automobil imao havariju na motoru dvije godine za redom.

Naš sagovornik automehaničar ocjenjuje da je “smiješno” to što su mijenjali na automobile kompletne zadnje mostove, električne retrovizore, diferencijale, kliješta kočnica, potopne pumpe i na kraju reduktore godinama uzastupno.

“Teško bi iko povjerovao da je džip Isuzu doživio havariju na reduktoru  dvije godine za redom, pa je bila potrebna kupovina novog reduktora i jedne i druge godine, a da ne pričamo o boš pumpama i diferencijalima”, kaže naš sagovornik, koji je zamolio da ostane anonimam jer, kaže, nije zahvalno pričati o kolegama automehaničarima i malverzacijama koje se rade sa državnim firmama kada je održavanje automobila u pitanju.

Spiskovi djelova koji se ponavljaju iz godine u godinu su podugački, a naš sagovornik kaže da bi svako ko išta zna o automobilima shvatio da su spiskovi nelogični i da ovi djelovi nisu bili potrebni, izuzev potrošnog materijala – pakni kočnica, djelova za servis, trapove i slično.

Naš sagovornik dodaje da je javna tajna da se iz mnogih državnih preduzeća na račun održavanja vozila izvlači novac, tako što se naručuju djelovi koji nisu potrebni pa se kasnije u “talu” prodaju na crnom tržištu ili da se djelovi uopšte ne povlače iz prodavnica već se samo fiktivno vrše uplate, a da većina djelova ostane “na stanju”. On kaže da ne može tvrditi o čemu se u slučaju Zavoda konkretno radi, ali je ubijeđen da je većina djelova sa ovih spiskova nepotrebna i da je veoma teško da je bilo potrebe za nabavku istih.

 U ZHMS ne odgovaraju na pitanja koja počinju sa ‘kako’ i ‘zašto’

Naš pokušaj da dobijemo odgovore iz Zavoda na pitanja koja su se nametala poslije razgovora i uvida u dokumentaciju nije urodio plodom.

Pravna služba Zavoda je odgovorila da moramo poslati zahtjev za slobodan pristup informacijama. Pošto mi nismo tražili dokumente, nego odgovore ljudi iz Zavoda, insistirali smo na odgovorima. Ponudili smo da odgovori, ukoliko to žele, budu u video formi i razgovor sa novom direktoricom ZHMS Dušicom Brnović ili nekim drugim predstavnikom Zavoda. Nakon naše druge urgencije, dobili smo sledeći odgovore:

“Poštovani,

U vezi sa Vašim pitanjima i ponovnim zahtjevom za odgovorima na ista, ponovo Vas obavještavamo da je ovaj Zavod, kao organ državne uprave, u skladu sa principima informisanja javnosti i slobodnog pristupa informacijama, dužan da inforiše javnost saglasno Zakonu o hidrometeorološkim poslovima, Zakonu o hidrografskoj djelatnosti I drugim relevantnim propisima, odnosno da omogući pristup informacijama u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i Vodičem za slobodan pristup informacijama u kojem su sadržane sve informacije u posjedu ovog organa koje su dostupne javnosti. Odgovori na pitanja: kako, zašto i zbog čega nijesu informacije u posjedu ovog organa i na takva pitanja, saglasno navedenim propisima, nije moguće dati odgovor, odnosno pružiti traženu informaciju.”

Ovaj odgovor je potpisao Vukajlo Dabetić iz pravne službe.

Mi se nadamo i drugim i drugačijihm odgovorima, ukoliko je odgovornima u Zavodu stalo do istine i prava javnosti da zna kako se troši javni novac.

“Firma pljačkana godinama”

Zviždači Raičković i Pižurica kažu da je Zavod “pljačkan“ godinama i da je ovo samo mali dio šta se radilo sa ostalim nabavkama.

“Auto djelovi i održavanje vozila je samo vrh ledenog brijega, kada su u pitanju malverzacije u Zavodu. Tu su najviše sporne nabavke koje se odnose na radove, pogotovo one građevinske. E tu je tek mogućnost krađe velika. Evo zamislite, ova nova hidrometeorološka stanica iza nas je sada, prema našim saznanjima, izašla blizu 60.000 eura, a radi se o običnoj montažnoj kućici od 30 kvadrata, ogradi i premještanju instrumenata”, kaže Raičković.

On navodi da je, osim malverzacija, u Zavodu bilo prisutno i bahaćenje, od nedolaženja na posao pa do koriščenja automobile u privatne svrhe. Od 13 vozila, od kojih neki nisu odavno u voznom stanju, doskorašnji direktor Luka Mitović dužio je dva automobila, što potvrđuje i dokument kojim se uređuje korišćenja vozila.

Rotacije u zavodu

Prije par nedelja smijenjen je direktor Zavoda Luka Mitrović, a na njegovo mjesto postavljena je VD Dušica Brnović koja je već radila u Zavodu. Naši sagovornici zviždači su nam kazali da su od službenika iz nadležnog ministarstva kao i predstavnika Vlade dobili informaciju da bi na mjestu zamjenika direktora trebao biti postavljen bivši direktor Luka Mitrović,  koji je, prema njihovim tvrdnjama, glavni krivac i odgovorni za  malverzacije, jer njegov potpis stoji na ugovorima javnih nabavki i mnogim drugim spornim dokumentima.  Zbog svega ovoga, osim prijava koje su podnijeli policiji i tužilaštu protiv bivšeg rukovodstva, Nenad Pižurica i  Boris Raičković su uputili dopis  direktorici Dušici Brnović, ali i predstavnicima Vlade kako bi ih upoznali sa malverzacijama kojima je, prema njihovoj procjeni, toko  dvije decenije budžet Crne Gore oštećen i za  nekoliko  miliona eura.

Vuk VUJISIĆ

0 Comments

Submit a Comment