Vanredna sjednica Skupštine Crne Gore, zakazana za 18. februar i na kojoj je trebalo da se raspravlja o promjeni sistemskih tužilačkih zakona, odgođena je.

Dio poslanika vladajuće većine iz Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Socijalističke narodne partije, Demosa, Prave Crne Gore i Civisa, koji su bili inicijatori zasijedanja, odustali su od zahtjeva o čemu su obavijestili rukovodstvo Skupštine. Naveli su i da predloženi zakoni ostaju u daljoj skupštinskoj proceduri.

Do odgađanja je došlo nakon više upozorenja iz Evropske unije (EU) koja je iskazala rezerve prema namjeri nove parlamentarne većine da do kadrovskih rješenja u tužilaštvu dođe na način što će usvojiti zakon o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju i na taj način ukinuti aktuelni Zakona o državnom tužilaštvu od prije nekoliko godina koji je usklađen sa evropskim standardima, prenosi RSE.

Kao razlog odustajanja navode zahtjev Vlade da se na kraći rok odloži razmatranje predloženih zakona “kako bi Vlada, koja po Ustavu vodi unutrašnju i spoljnu politiku, bila u mogućnosti da obavi neophodne konsultacije sa evropskim partnerima saglasno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore i EU, kao i drugim obavezama iz evropske agende, a sa ciljem da ne dođe do ugrožavanja evropskog puta Crne Gore, odnosno strateških državnih interesa“.

Crna Gora je otvorila sva poglavalja u pregovorima sa Evropskom unijom. Do sada su privremeno zatvorena tri poglavlja.

Nekoliko sati ranije premijer Zdravko Krivokapić apelovao je da se odloži usvajanje ovih zakona.

Skupština Crne Gore, prilikom usvajanja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, mora uvažiti mišljenje EU, poručio je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, dodajući da bi suprotno značilo da je Crna Gora prešla “crvenu liniju” u pregovorima sa EU.

EU je, naime, upozorila da postojeće zakone o tužilaštvu koji su usaglašeni sa Venecijanskom komisijom ne treba ukidati već unaprijediti njihovu promjenu pozivajući vlast da ne ide nazad sa reformama.

Nova parlamentarna većina koja je osvojila vlast na izborima krajem avgusta 2020, najavila je 3. februara da će ukinuti postojeći Zakon o tužilaštvu i donijeti novi. Cilj je, kako su obrazložili, da se sprovedu smjene u tužilaštvu jer smatraju da sa postojećim tužiocima borba protiv kriminala i korupcije nije moguća.

Uprkos upozorenjima EU, Demokratski front (DF), kao najjači konstituent parlamentarne većine, ostao je pri stavu da izmjene tužilačkih zakona treba usvojiti, jer je, kako je naveo, manji problem zatezanje odnosa sa Briselom od smjena u vrhu tužilaštva.

Predložene izmjena zakona podrazumijevale su i prestanak mandata tužiocima u Specijalnom tužilaštvu na čelu Milivojem Katnićem koji je bio je glavni tužilac u slučaju “Državni udar” u kome su, između ostalih, dvojica lidera DF-a nepravosnažno osuđena na po pet godina zatvora.

DF se nije zvanično oglasio povodom odustajanja od zahtjeva za vanrednom sjednicom parlamenta dijela njihovih političkih partnera sa kojima ima tijesnu većinu od 41 poslanika u parlamentu, od ukupno 81.