Hladnoća

Objavljeno: 20.01.2021, 06:52h

Percepcija hladnoće počinje kad nervni završeci kože šalju impulse mozgu o temperaturi kože. Ti impulsi ne pokazuju samo temperaturu kože, već i visinu promjene temperature kože.

Prema tome, mnogo nam je hladnije kad uskočimo u hladnu vodu, kad temperatura kože drastično pada, nego kad polako ulazimo u vodu, kad nam je temperatura kože niska ali konstantna.

Navala nervnih impulsa padajuće temperature kože daje nam rano upozorenje događaja koji bi mogli izazvati padanje temperature unutrašnjih organa. Ako se ne osvrnemo na upozorenje, temperatura unutarnjih organa mogla bi drastično pasti i uzrokovati smrtonosnu hipotermiju ili pothlađenost.

Kod zdravih ljudi psihološki sistemi sprečavaju da dođe do hipotermije. Impulsi kože dolaze do hipotalamusa, područja mozga koje je odgovorno za kontrolu unutrašnjosti tijela, koja pak generiše uputstva u nervnom sistemu da spriječi pad tjelesne temperature.

Nervni impulsi poslani u mišiće proizvode dodatnu metaboličku toplinu kroz drhtanje. Krvni sudovi koji bi inače prenosile toplu krv iz unutrašnjih organa ka koži, gdje bi krv gubila toplotu, drhtanjem se stiskaju i zadržavaju većinu krvi, a i topline u unutrašnjim organima.

Impulsi stižu u moždanu koru, gdje se odvija većina razmišljanja, te ona generiše informaciju o tome koliko nam je hladno. Ta informacija kombinuje se s impulsom limbičkog sistema, koji je odgovoran za naše emocionalno stanje, kako bi odredili koliko tačno hladnoće osjećamo i kako se pri tom osjećamo. Ti osjećaji motivišu nas za promjenu ponašanja, kao što je fetusni položaj ili oblačenje više odjeće ili žaljenje.

Osjećaj hladnoće nije isti kao i sama hladnoća. Skakanje u hladno jezero možda jest hladno, ali može povisiti temperaturu tijela zbog naglog suženja krvnih sudova, zbog čega topla krv ostaje u unutrašnjosti, a ništa se toplote ne troši preko kože. Na taj način temperatura tijela može ostati povišenom i do jednog sata nakon skoka.

Mnogima od nas je hladno na početku gripe, kad se temperatura tijela počinje povećavati. Tokom gripe, nervni krugovi koji kontrolišu tjelesnu toplotu premještaju se na viši nivo, pa tijelo odgovara kao da je hladno dok se temperatura ne stabilizuje oko tog područja povišene temperature.

No, dok gripa ukazuje na problem, je li sve u redu kad nam je hladno, a da zapravo nije hladno?

Neki od nas imaju lošu sreću i pate od Raynaudovog fenomena, stanja u kojem je krvni tok previše spor da bi mogao prste na rukama i nogama održavati toplim. Osjećaj hladnoće u trudnoći, kad se fetus ponaša kao mala peć, mogao bi ukazati na nedostatak aktivnosti hormona tiroida, što zahtijeva hormonsku terapiju.

No, neki potpuno zdravi ljudi mogu jače osjećati hladnoću od drugih u istom okruženju. Ženama je često hladnije nego muškarcima, vjerovatno zbog smanjene temperature kože, što je posljedica više potkožnih masti i estrogena.

Neki od nas nasljeđuju veću osjetljivost na hladnoću. Istraživanje sprovedeno na blizancima pokazuje da su hladne ruke i noge nasljedne, što implicira genetsku bazu za pretjeranu percepciju temperature. Nekima od nas jednostavno je hladno iz razloga kako nam ljudi izgledaju, fenomen „zaraze hladnoćom”. U jednom istraživanju, zdravim volonterima je bilo hladnije kad im se prikazao video na kojem glumci glume da im je hladno, nego kad su glumili da im je toplo. Temperatura ruku volontera pala je uslijed sužavanja krvnih sudova čak i kad nisu bili u hladnom okruženju. (Izvor: Geek.hr)

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply