Planine obezbjeđuju najveću količinu slatke vode, regulišu klimu i kvalitet vazduha, predstavljaju stanište za četvrtinu biljnih i životinjskih vrsta, dok 15% svjetske populacije živi upravo u planinskim područjima. Ipak, njihova biološka raznovrsnost ugrožena je usljed klimatskih promjena, neodržive poljoprivrede, iskorišćavanja rudnih bogatstava, krčenja šuma, krivolova, prenamjene zemljišta i prekomjerne gradnje. Uz prirodne katastrofe, sve to dovodi do krhkog i nestabilnog okruženja za lokalne zajednice.

Planine čine veći dio zaštićenih područja u našem regionu. Na konferenciji o uticaju pandemije Covid-19 na zaštićena područja, koju su 08. decembra organizovali Parkovi Dinarida i WWF istaknuta je osjetljivost zaštićenih područja u situacijama kada turizam nije moguć. I dok su neka područja, mahom nacionalni parkovi, uspjeli da nadomjeste prihode zbog masovnih posjeta koje su usljedile nakon ukidanja mjera i nemogućnosti putovanja u inostranstvo, brojna manja zaštićena područja ostala su bez većeg dijela planiranog budžeta. Otkazivanjem grupnih posjeta i rekreativnih aktivnosti, upravljači i lokalne zajednice ostali su bez prihoda od prodaje ulaznica i izdavanja smještaja.

Upravo planine, koje su simbol Dinarskog luka, osim što imaju izuzetno vodeno, šumsko i pejzažno bogatstvo i staništa su brojnim zaštićenim vrstama, one pružaju i značajne potencijale za stvaranje raznovrsnih ekonomskih aktivnosti za parkove, kroz održivi turizam i poljoprivredu, zanatsvo, i mogu unaprediti razvojne modele zaštićenih područja našeg regiona, piše u saopštenju organizovali Parkovi Dinarida.