Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine koje su u septembru hitno pozvale Vladu FBiH da zabrani nove mHE, pozdravljaju potez Vlade FBiH, kao prvi korak u zaštiti hiljade kilometara divljih rijeka Bosne i Hercegovine i ljudi i divljih životinja koji zavise o ovim vodama.

Više od 430 malih hidroelektrana u BiH je do sada izgrađeno, u izgradnji ili je planirano. Počevši od 1. januara 2021, subvencije za nove mHE neće više postojati u ovom entitetu, a sredstva predviđena za to preusmjeriće se kao poticaji na obnovljive izvore energije poput sunčeve energije. Novi bi propisi mogli pomoći u sprečavanju izgradnje barem 162 mala hidroenergetska projekta na 79 rijeka, ali vjerovatno neće moći zaustaviti još 30 projekata na 20 rijeka za koje investitori navodno trenutno imaju dozvole, prenosi portal klix.ba.

Brane koje se grade za mHE sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno mHE, uništava se okolna šuma i ugrožavaju se životinje koje tu žive.

Brane na mHE uništavaju ne samo rijeke i okolinu, nego preusmjeravaju i ograničavaju pristup pitkoj vodi lokalnim zajednicama. Privreda i poljoprivreda sela i okolnih mjesta potpuno zavisi od zdravih, slobodnih i netaknutih rijeka.

Nakon inicijative FBiH ranije ove godine, RS je takođe predložila sličan zaključak o zabrani daljnje izgradnje mHE, ali je Narodna skupština RS odbila predlog uprkos zahtjevu lokalnih zajednica.

Gotovo sve balkanske rijeke su u opasnosti i pod naletom izgradnje mHE, uz planove za izgradnju preko 3.000 brana od kojih je preko 1.000 planirano unutar zaštićenih područja.

Balkanske rijeke – poznate i kao “plavo srce“ Evrope – su dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku; ugroženu (ili dunavsku) mladicu; ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka. One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu.