Istraživanja u okviru Instituta za nuklearne nauke Vinča, i istraživanja koja se rade na međunarodnom nivou, jasno pokazuju da postoji genetska predspozicija za obolijevanje od kovida 19. Da bi došlo do povećang rizika od obolijevanja od te bolesti znači da postoje promjene na većem broju gena koje su obično smještene na različitim hromozomima, kazala je za RTS  Snežana Pajović, direktorka Instituta.

“Vjerovatnoća obolijevanja od kovida 19 zavisi od tri faktora. Od naše genetske predispozicije, okolnosti pod kojima živimo i od načina na koji živimo”, kazala je Pajović.

Prema njenim riječima, okolnosti podrazumijevaju faktore sredine a oni i te kako utiču da li će se ispoljiti takozvani loši geni, koje svako od nas ima u okviru genoma.

Spoljašnji faktori sredine isto mogu da utiču na ispoljavanje loših gena ili na njihovo suprimiranje.

Treći faktor je kakav život vodimo, a to znači kako se hranimo, koje bioaktivne komponente ta hrana sadrži prije svega antioksidanse, koliko dugo spavamo, kakva je naša fizička aktivnost.

Najnovija istraživanja pokazuju da se upotreba 500 miligrama vitamina Ce, 1.000 do 4.000 IJ vitamina D ukazala kao izuzetna preventiva, kazala je Pajović za RTS.

Dodaje da su istraživanja pokazala, pogotovo u Italiji i Španiji, da ljudi koji imaju A krvnu grupu mnogo češće obolijevaju u odnosu na one koji imaju 0 krvnu grupu.

“To se objašnjava na taj način što antigeni, koji se nalaze u membrani eritrocita, su proteini koji su takođe kodirani genima”, objašnjava dr Pajović.

Dodaje da opet dolazimo do genetskog nivoa jer su naše krvne grupe genetski determinisane.