Objavljeno: 30.11.2020, 07:59h
Međunarodna grupa entomologa je, prije par dana, izabrala Vodeni cvijet za insekta 2021. godine, ali on neće dugo uživati u svojih 15 minuta slave.
Insekt, čije je naučno ime Efemeroptere, samo nekoliko dana leti, pari se i polaže nova jaja.
“Ono što čini jedinstvenim ove insekte je njihov životni ciklus koji traje samo nekoliko dana: od jajašca položenog u vodu do insekta sposobnog za let i parenje”, rekao je Tomas Šmit, predsjednik komisije naučnika i istraživača iz institucija i organizacija za zaštitu iz Njemačke, Austrije i Švajcarske.
Vodeni cvjetovi postoje oko 355 miliona godina i danas oko 140 vrsta živi u centralnoj Evropi, navela je komisija, prenosi Beta.
Uprkos njihovom kratkom životu kao odraslih jedinki, njihov razvojni ciklus je prilično dug.
Ženke insekta između maja i septembra polažu hiljade jaja u vodu, koja potom padaju na dno i iz njih se za nekoliko dana izlegu larve.
Larve rastu nekoliko dana i na kraju dobiju škrge, a zakopane na dnu rijeka razvijaju se od jedne do tri godine.
“Ubrzo prije prelaska iz vodenog u kopneni život, stvara se sloj vazduha između stare i nove kože odraslih larvi”, rekao je Šmit, koji je direktor njemačkog entomološkog instituta Zenkenberg u Minhenbergu, istočno od Berlina.
Smanjivanjem svoje specifične težine, larva se diže do vodene površine, a kad tamo stigne, koža larve puca i za nekoliko sekundi izlijeće insekt.
Bez djelova usta i funkcionalnih crijeva, potpuno razvijeni insekt ima samo nekoliko dana za parenje i polaganje jaja prije nego što ugine.
Komisija svake godine, počev od 1999, bira po jednog jedinstvenog insekta kako bi “ljudima približila rijetke vrste”.
Ekološko udruženje Rzav iz Srbije i mreža nevladinih organizacija u centralnoj i istočnoj Evropi Bankwatch Network CEE su podnijeli žalbu na rad Evropske investicione banke (EIB) čije je ulaganje za izgradnju dvije mini hidroelektrane, kako navode, prouzrokovalo “veliku štetu” na rijekama Crni Rzav i Ribnica na zapadu Srbije.
Kočarica FV Margiris, u vlasništvu Nizozemske i drugi po veličini ribarski brod na svijetu, je izbacila više od 100.000 uginulih riba u Atlantski okean kod Francuske, a nastali plutajući tepih leševa uočili su aktivisti za zaštitu životne sredine, piše riječki Novi list.
Istraživanje Svjetskog instituta za resurse otkriva da restorani mogu da podstaknu posjetioce da jedu više biljnih obroka – i to komunikacijom njihovih benefita za životnu sredinu u jelovnicima.
Ekološko udruženje Rzav iz Srbije i mreža nevladinih organizacija u centralnoj i istočnoj Evropi Bankwatch Network CEE su podnijeli žalbu na rad Evropske investicione banke (EIB) čije je ulaganje za izgradnju dvije mini hidroelektrane, kako navode, prouzrokovalo “veliku štetu” na rijekama Crni Rzav i Ribnica na zapadu Srbije.
Kočarica FV Margiris, u vlasništvu Nizozemske i drugi po veličini ribarski brod na svijetu, je izbacila više od 100.000 uginulih riba u Atlantski okean kod Francuske, a nastali plutajući tepih leševa uočili su aktivisti za zaštitu životne sredine, piše riječki Novi list.
Istraživanje Svjetskog instituta za resurse otkriva da restorani mogu da podstaknu posjetioce da jedu više biljnih obroka – i to komunikacijom njihovih benefita za životnu sredinu u jelovnicima.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.