Žalbu su podnijele organizacije: Centar za životnu sredinu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža, prenosi RSE.

Planirani projekti na tom području su hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana, koje čine hidroenergetski sistem (HES) Gornja Neretva.

“Te hidroelektrane će pretvoriti veći dio gornjeg dijela rijeke, dionice od oko 30 km, u niz brana, cijevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi”, smatraju iz nevladinih organizacija.

Žalba sekretarijatu je uslijedila nakon žalbe koju je ta grupa organizacija podnijele ranije ove godine Sekretarijatu Energetske zajednice, ističući ozbiljne nedostatke u postupcima izdavanja dozvola za te projekte.

“Procjene uticaja na životnu sredinu urađene za projekte identifikovale su nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, ali je ipak zaključeno da projekti mogu ići u realizaciju. Iako je područje neadekvatno istraženo, poznato je da su prisutne rijetke vrste, uključujući medvjede, vukove, vidre i rakove, kao i određenu vrstu pastrmke”, navodi se u zajedničkom saopštenju organizacija.

Centar za životnu sredinu pokrenuo je u maju i upravni spor protiv odluke Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zbog odluke da za prvu fazu projekta HES Gornja Neretva nije potrebna procjena utjecaja na životnu sredinu.

“Gornji tok rijeke Neretve prirodni je dragulj Balkana. S okolnim netaknutim šumama, čini područje divljine koje je bez premca u Evropi. Hidroenergetski projekti ne bi samo uništili taj ekosistem, već bi i Bosna i Hercegovina prekršila ratificirane međunarodne sporazume. Zbog toga podnosimo ovu žalbu”, naglasio je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje ‘Sačuvajmo plavo srce Europe’ iz Riverwatcha.