Šta su nama arapske brbljuše?

Objavljeno: 15.10.2020, 17:57h

Razgovor sa Nikolom Dragićem, biologom koji privodi kraju doktorske studije u Izraelu.

Nikolin istraživački rad je takav da mnogo vremena provodi na terenu, u pustinji,  gdje mu je svaki trenutak izazov, pa sam mu zahvalna na vremenu koje je izdvojio da razgovaramo za PCNEN.

Nikola, trenutno si u Izraelu na doktorskim studijama. Ono čime se baviš je zanimljivo.

Moj omiljeni termin od kada sam započeo doktorske studije je trade off . (Molim čitaoce da prevedu na naš jezik, ja ne mogu naći bolji termin ). Sa jedne strane, moji dječački snovi su se ostvarili – bavim se poslom kojim sam oduvijek želio da se bavim i živim u veoma živopisnom okruženju. Sa druge strane, bavljenje naukom nosi mnogo poteškoća. Mislim da je najveći izazov  sa kojim se susrećem nerazumijevanje. Prije svega, teško je približiti usko specijalizovane teme rodbini i prijateljima. Takođe, bavljenje naukom skoro uvijek podrazumijeva selidbu u drugu zemlju, pa susret sa novom kulturom nosi određenu dozu nerazumijevanja (Nikola je iz Srbije, ali je Izraelcima teško objasniti da Srbija nikada nije bila u sastavu SSSR-a. Napomena K.M.) Sfera mog istraživanja je ponašajna biologija. Tema mog rada, u najkraćim crtama, je – kako individualne odlike i okolina utiču na socijalnost životinja i kako socijalnost utiče na donošenje odluka i životni uspjeh ( fitness ).

Zašto je naučnik Zahavi izazvao dosta kontroverzi u naučnoj javnosti i kako se njegov princip ponovo aktuelizovao? I kakve veze ti imaš sa Zahavijem?

Glavne zvijezde mog rada su arapske brbljuše ( bableri), male ptice pjevačice koje žive u malim i strukturisanim grupama. Parovi ostaju zajedno do kraja života, ali ono što je specifično za bablere je da i njihova djeca ostaju sa njima dugo nakon polne zrelosti. Ovo neobično ponašanje je zapazio Amoc Zahavi, izraelski evolucioni biolog i iskoristio ga za glavnu inspiraciju za svoju teoriju hendikepa. Ova teorija je dio nove evolutivne sinteze i jedna od teorija koje najbolje opisuje seksualnu selekciju.

Kakve veze imamju bableri sa altruizmom? Po čemu su specifični i kako reaguju na ljude? 

Budući da su veoma inteligentne i radoznale ptice i da se u grupi malo čega plaše, relativno je lako postati prijatelj sa njima. To nam omogućava da iz neposredne blizine pratimo njihovo ponašanje i pokušamo da ga objasnimo, a to podrazumijeva i njihovo ponašanje prema drugim životinjama, uključujući i ljude. Njihov altruizam je vjerovatno najšire poznat primjer: da li pomažu drugima da bi im pomogli li da bi sebi digli cijenu? Kod bablera se altruizam manifestuje najčešće hranjenjem ( allofeeding). Nizom eksperimenata je pokazano da, osim ako se ne radi o njihovim potomcima, bablersko hranjenje ima za cilj da pokaže dominantnost. Jedinka nižeg ranga će dobiti batine ukoliko pokuša da hrani stariju jedinku. Slični obrasci su primjećeni i kod mnogo vrsta primata.

Projekat ima dugu istoriju. Šta očekuješ, koliki će njegovi domašaji da budu?

Projekat za sada opstaje zahvaljujući entuzijazmu veoma male grupe ljudi. Međutim, projekat ulazi u svoje poslednje godine. Budžet za bazične nauke je uvijek na minimalnom nivou, a i sami naučnici se sve više udaljavaju od terenskog rada, ne samo zbog troškova nego i neizvjesnosti koje nosi rad na terenu.

Razgovarala Ksenija Milović

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply