Družko: Ne dozvolite da vas kratkoročni profit zavede, jer je šteta dugotrajna (video)

Objavljeno: 12.10.2020, 11:39h

Vjerujem da će ovaj primjer borbe za rijeku  inspirisati ostatak Balkanskih zemalja da se na isti način zauzmu za ono što vole i ne budu zavedeni kratkoročnim profitom.

Prilikom posjete Rečinskoj rijeci (Skrbuša), gdje se poslednjih dana vodila borba protiv izgradnje mHE, obratila se i  istraživačica rijeka Džesika Družko, koja je podržala napore aktivista i jednog broja mještana da sačuvaju rijeku.

Transkript izjave Đžesike Družko:

“Ćao, moje ime je Džesika Družko. Ja sam kajakašica na divljim vodama. Takođe sam doktorantkinja – istraživačica na Tehnološkom univerzitetu u Cirihu u Švajcarskoj. Ja sam inženjerka zaštite životne sredine i, takođe,  radim sa River Collective organizacijom koja se bavi obrazovanjem u zaštiti prirode i umrežavanjem naučnika, istraživača i lokalnih aktivista širom cijelog svijeta u cilju zaštite zavičajnih rijeka.

Već znamo da proizvodnja hidroelektrične energije prekida tok prirodne rijeke. Znamo da se hidroelektrične brane ili napune sedimentima ili ih zadržavaju. One zadržavaju krupnije komade sedimenata a omogućavaju protok veoma sitnim česticama. Ovo može biti problem u rijeci kao što je ova jer krupni šljunak koji vidite na riječnoj obali, ustvari, stvara stanište za ribe i makro beskičmenjake i drugu floru i faunu i vegetaciju koja buja u rijeci. Kada sagradiš hidroelektričnu branu [prepreku] ona zadržava krupnije komade sedimenata i dozvoljava protok samo najsitnijim česticama. Tako se smanjuje količina pijeska i blata, i gube se ova staništa za ribe i makro beskičmenjake. Stoga se smanjuje i biodiverzitet u cijelom regionu, kao što je ovaj sa ovom vrstom gubitka staništa.

Stvar koju smo naučili izgradnjom hidroelektričnih brana [prepreka] na prelijepim rijekama kao što je ova je da košta mnogo manje novca da se ova rijeka zadrži u prirodnom obliku, nasuprot novcu potrebnom da se izgradi brana, uništi rijeka i onda kroz 30-50 godina ukloni brana i pokuša da oživi rijeka u svom prirodnom stanju. Mnogo je smislenije da se novac ne troši na uništavanje rijeke i onda njeno vraćanje u prirodno stanje umjesto zadržavanja prirodne rijeke divljom.

Međutim, za 30-50 godina, kada se brana više ne bude održavala jer će koštati mnogo više da se održava, novac za to obično dolazi od države ili poreza za održavanje ovako male hidroelektrične brane. Kada brana više ne bude funkcionisala, neko će morati da plati uklanjanje i to neće biti firma (koja je napravila). Obično su poreznici ti koji plaćaju uklanjanje brane i sanaciju štete koju su ove firme proizvele.

Jako sam inspirisana onim što ovi ljudi rade da bi zaštitili rijeku, koju toliko vole rijeku da neće dozvoliti da ih zavedu kratkoročni ciljevi ili kratkoročno uništavanje rijeke. Ovo je vrlo inspirativno meni kao i ostalim ljudima u Crnoj Gori sa svojim međusobno različitim sistemima vrijednosti, dok se bore za svoje rijeke. Vjerujem da će ovaj primjer borbe za rijeku  inspirisati ostatak balkanskih zemalja da se na isti način zauzmu za ono što vole i ne budu zavedeni kratkoročnim profitom.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply