Začetnik projekta hrvatskog Muzeja lažnih vijesti Lordan Prelog rekao je da je „najefikasnija borba protiv ‘fejk njuza’ dalji razvoj kvalitetnog, odgovornog i na činjenicama utemeljenog novinarstva uz istovremeno osvješćivanje građana o opasnosti i raširenosti lažnih vijesti, ali i njihovo podsticanje na kritičko razmišljanje i potrebu medijskog opismenjavanja, naročito među mladima“.

Kako prenosi Hina, projekt Muzeja lažnih vijesti nastao je na temelju višegodišnjeg rada Instituta za nove medije i elektronsku demokratiju (InMed) koji više od dvadeset godina organizuje međunarodnu konferenciju Informacijska tehnologija i novinarstvo u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku.

Prema Prelogovim riječima, InMed je jedina organizacija u Hrvatskoj član SOMA-e (Social Observatory for Disinformation and Social Media Analysis), jedne od vodećih mreža institucija koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti i modela njihovog širenja.

Prelog je rekao da planira da prikupi što veći broj svjedočanstava poznatih novinara i eminentnih stručnjaka iz medija, komunikacija i ostalih srodnih područja koji su se u  radu susreli s pojavom dezinformacija.

Prelog ističe da je pojam „dezinformacija“ puno precizniji od kovanice „fejk njuz“ koju je popularisao američki predsjednik Donald Tramp nakon predsjedničkih izbora 2016. On je dodao da je „Kler Vordl (Claire Wardle) svjetski autoritet za proveru činjenica“, podijelila  „lažne vesti“ u tri grupe.

Prva je „misinfomejšn“(misinformation) – nenamjerne greške u tekstu ili interpretaciji statističkih podataka i slično, druga je „disinformejšn“ (disinformation) –  u potpunosti izmišljen ili manipulisan sadržaj i namjerno stvaranje teorija zavjere ili neutemeljenih glasina i treća „malinformejšn“ (malinformation) – objava sadržaja s ciljem direktnog nanošenja štete pojedincu ili određenoj instituciji.

Obilježja lažnih vijesti su namjerna promjena konteksta, datuma i/ili vremena originalnog sadržaja. Radi uvjerljivosti obično sadrže „zrnce istine“, tačnu ili djelomično tačnu manje važnu (pod)informaciju i to manje ili više vješto upakovanu u isfabrikovan sadržaj koji vrlo lako može „informisati“ neupućenog, neinformisanog i, nažalost, najčešće nedovoljno medijski „opismenjenog“ korisnika.

Prva dva tipa lažnih vijesti najčešće se šire na društvenim mrežama, a javnost, pogotovo novinari, najveću pažnju treba da posevte poslednjoj, najopasnijoj vrsti  „zloćudne informacije“ jer upravo takve lažne vijesti mogu nanijeti najveću štetu pojedincu, kompaniji, nekoj organizaciji, pokretu, političkoj stranci i zaključno cijelom društvu, a štetu trpi i sam novinar ili medij koji nasjijedne“ u nekritičkom prenošenju te vesti, naveo je Prelog.

Projekat Muzeja lažnih vijesti nije komercijalan i u prvoj fazi je zamišljen kao veb-stranica na kojoj bi se svi zainteresovani građani, pogotovo mladi, mogli informisati i edukovati o fenomenu dezinformacija u Hrvatskoj i svijetu, prenosi tportal.hr.