Nevidljive samohrane majke

Objavljeno: 01.10.2020, 23:19h

Neplaćanje alimentacije, primanja koja jedva da su dovoljna za osnovne životne namirnice, odsustvo podrške društva i institucija – sve su to problemi sa kojima se suočava veliki broj samohranih roditelja u Crnoj Gori.

Zorica Radulović iz Podgorice u iznajmljenoj garsonjeri živi sa sedmogodišnjom ćerkom. Plata medicinske sestre opterećena je kreditima koje je podizala zbog teške porodične situacije, pa joj za život ostane 220 eura. Više od polovine tog iznosa mora dati na stanarinu,  ostatak ide na račune i osnovne životne namirnice. Kada je na bolovanju, nema ni za toliko.

Korona kriza samo je produbila njene probleme. Otac djevojčice je zbog neplaćanja alimentacije u zatvoru, a Zorica se o njoj sama stara. Početak školske godine dočekuje sa strepnjom – šta ako ne bude produženog boravka. Zoričino radno vrijeme je od 07.00 do 15.00 sati, a dijete nema ko pričuvati.

Samohrani roditelji nevidljivi su za institucije, koji ih ne prepoznaju kao socijalnu kategoriju, a rijetki su primjeri podrške i pomoći ovakvim roditeljima, koji ne mogu da sastave kraj sa krajem i priušte svojoj djeci ono što zaslužuju.

Marina Medojević, direktorica Banke hrane koja je nedavno prestala sa radom, napominje da se godinama zalaže za osnivanje alimentacionog fonda, ali i mnogo veću brigu i podršku samohranim roditeljima, kojih je u Crnoj Gori više od 25.000.

Među socijalno ugroženim porodicama, kojima je Medojević sa saradnicima pomagala godinama, oko polovina su jednoroditeljske. Uz ocjenu da je podrška države i decenijama izostajala, ona očekuje da nova Vlada počne da ulaže u rješavanje problema siromaštva. Predlaže da samo neki od dobrih primjera mogu biti beskamatni krediti za mlade, žene, jednoroditeljske porodice i nezaposlene, zabrana isključivanja socijalno ugroženih porodica sa elektro mreže, besplatan prevoz učenika, plaćene ekskurzije, socijalne samoposluge, stimulisanje školovanja socijalno ugroženih kroz davanje stipendija. Medojević ima predlog da se imovina, za koju se ne može dokazati porijeklo, preusmjeri u rješavanja stambenih pitanja socijalno ugroženih.

“Očekujem da Vlada inovira i prilagodi već postojeću strategiju za borbu protiv siromaštva ili izradi novu…”, poručuje Medojević.

Neplaćanje alimentacije krivično je djelo, a Istanbulska konvencija, čija je potpisnica i Crna Gora, kaže da je to jedan od težih oblika nasilja nad ženama i djecom.

Roditelj je dužan da alimentaciju uplaćuje do punoljetstva djeteta. Ali u slučaju da je punoljetno dijete na redovnom školovanju, roditelj je u obavezi da plaća alimentaciju najkasnije do 26. godine.

Brojni apeli da se osnuje alimentacioni fond nisu urodili plodom.

Crnogorski sudovi godišnje izreknu više od 150 osuđujućih presuda zbog nedavanja izdržavanja. Na zatvorsku kaznu prošle godine osuđeno je 39 osoba, a godinu ranije 32.

Većina političkih partija, koje sada čine parlamentarnu većinu, ukazale su da je osnivanje alimentacionog fonda potrebno Crnoj Gori i tražile izmjene Porodičnog zakona.  Iz koalicije “Crno na bijelo” desetak dana uoči izbora kazali su da će, nakon što budu u prilici, zahtijevati formiranje alimentacionog fonda kako bi na taj način pomogli samohranim roditeljima.

Advokat Boris Zvicer za PCNEN objašnjava da je pokušaj naplate alimentacije po Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju prva mogućnost koja stoji na raspolaganju kada je po pravosnažnoj i izvršnoj odluci jedan od roditelja dužan da na ime izdržavanja djeteta uplaćuje novac.

“Dakle, dijete, kao povjerilac, koga zastupa drugi roditelj koji se o njemu stara, treba da podnese predlog za izvršenje kod nadležnog javnog izvršitelja kako bi se dugovana novčana sredstva prinudno naplatila od drugog roditelja. Ako je dužnik izdržavanja u radnom odnosu, penzioner ili na žiro računima kod poslovnih banaka posjeduje novčana sredstva, izvršenje će se sprovesti prenosom dugovanih novčanih sredatava u korist povjerioca izdržavanja- djeteta”, tvrdi Zvicer.

Advokat kaže da se izvršenje može sprovesti na nepokretnostima čiji je vlasnik, akcijama i udijelima u privrednim društvima, motornim vozilima ili zaplijenom druge pokretne imovine, ako obaveznik idržavanja nema novčanih sredstava.

Činjenica što je dužnik izdržavanja u zatvoru , ne utiče na ova prava i mogućnosti koje smo naveli, napominje Zvicer.

“Ipak, ukoliko dužnik izdržavanja nema nikakvu imovinu na kojoj se može sprovesti izvršenje, roditelj može ostvariti pravo na pomoć u izdržavanju djeteteta kod organa starateljstva – Centra za socijalni rad, u skladu sa propisima o socijalnoj i dječjoj zaštiti”, tvrdi Zvicer.

Advokat pojašnjava da osobe osuđene za krivično djelo nedavanje izdržavanja, često u praksi nepokretnu ili pokretnu imovinu fiktivno upisuju na druge, sebi bliske osobe, kako bi osujetili ili maksimalno prolongirali postupak prinudnog izvršenja.

Zvicer naglašava, međutim, da postoje pravna sredstva koja se mogu upotrebljavati i u ovakvim situacijama, kako u domenu građansko-pravne, tako i u domenu krivično-pravne zaštite.

Zvicer zaključuje da je organ starateljstva dužan da u skladu sa nadležnostima pruži pomoć roditelju koji nema mogućnosti, iz objektivnih razloga, za izdržavanja djeteta. I advokat smatra da bi osnivanje alimentacionog fonda mnogo poboljšalo status samohranih roditelja i doprinijelo jačanju vrijednosti solidarnosti i zajedništva u društvu.

Miljana DAŠIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register