‘Katastrofu bar malo umanjuje činjenica da je sezona gniježđenja završena’

Objavljeno: 21.09.2020, 15:38h

Razgovor sa Jovanom Janjušević, izvršnom direktoricom Centra za zaštitu i proučavanje ptica o posljedicama požara na obalama Skadarskog jezera

Koliko je požar oštetio ekosistem NP Skadarsko jezero i koje su vrste najviše stradale?

-Jako je teško u ovom trenutku zaključiti kakve su posljedice po živi svijet još uvjek aktuelnih požara. Ne znamo ni tačnu površinu koja je pogođena, ali ono što znamo jeste da su gorjeli i da još uvijek gore različiti tipovi staništa, što će imati dalekosežne posljedice na cjelokupan ekosistem jezera.

Katastrofu bar malo umanjuje činjenica da je sezona gniježđenja završena, tako da su ptice napustili tršćake koji su opožareni. Za ptice požari ne predstavljaju direktnu opasnost, puno više su pogođeni sisari, vodozemci i gmizavci. Međutim, za sve njih najveći problem predstavlja gubitak staništa. Opožarena mjesta decenijama ostaju sterlina i bez života. To je kao da vam izgori kuća u kojoj živite, a koja ima izobilje zaliha hrane.

Kod opožarenih tršćaka po posljedice na živi svijet takođe bitnu ulogu igra njena starost, slično kao kod šume. Nije svaka šuma jednako produktivna, a takva je situacija i sa tršćacima, gdje mnogo ptica i drugih životinja prvenstveno zavise od starih sastava. A, pored toga, gorjela je i prateća vegetacija, pa čak i najvažnije plavne livade u zemlji, koja uključuje i endemske vrste poput skadarskog hrasta ali i mnogih drugih vrsta koje su zaštićene i koje će, možda, nestati na opožarenim područjima.

Za sada znamo da je izgorio strogi rezervat prirode Manastriska tapija, koja je ove godine bila potuno presušilam poput mnogih ranije nepristupačnih mjesta do kojih se sada moglo doći pješkem pa čak i kolima. Zbog togam kao i zbog činjenice da je puno požara krenulo sa različitih djelova jezera, sumnjamo da su svi izazvani od strane čovjeka.

Na zvaničnoj stranici Direktorata za vanredne situacije poslednja informacija u vezi sa požarima je od sredine aprila 202o.

 

Čija je odgovornost što ni nakon tri dana požar nije ugašen, iako vode ima u izobilju?

-Javnost gotovo da ostaje potpuno neinformisana o tome šta se dešava na najznačajnijem jezeru na Balkanu, a ovo zbilja jeste tema koja bi trebala da bude u fokusu svih, naročito odgovornih institucija koje bi nas trebale redovno izvještavati a ne da se ljudi međusobno obavještavaju putem društvenih mreža jer su zadužene institucije zaspale.

Znamo ko je nadležan za gašenje požara. Takođe, znamo da požare ne treba gasiti već raditi na njihovom sprečavanju. Znamo gdje živimo (Mediteran), znamo da je ovo bila izuzetno sušna godina i imali smo u najavi vjetar. Dakle, kompletna država je trebala da bude ozbiljno pripremljena na ovaj scenario i da mu se posveti sa istom predanošću kao da je u pitanju globalna pandemija. Vrlo često smo imali prilike da čujemo da se požar neće gasiti ako se nije primakao kućama. Naravno, ljudski životi jesu prioritet, ali moramo jednako postaviti kao prioritet i prirodna dobra jer su posljedice nesagledive i za ljude koji imaju direktne koristi od ovih dobara.

Tršćaci koji su izgorjeli jedni su od najvažnijih mehanizama za zadržavanje vode kod poplava, tako da njihovim gašenjem, ma kako oni bili daleko od kuća i okruženi vodom, zapravo vršite prevenciju teških posljedica od poplava, a već je najavljeno da nas očekuju obilne padavine i to trocifrena količina padavina do kraja mjeseca (preko 100l po m2).

Koliko će biti potrebno ekosistemu zahvaćenim požarom da se obnovi i kako je sve ovo uticalo na žabe i ptice?

-To za sada ne možemo znati, jer ne znamo ni obim opožarenih staništa niti njihov sastav. Oporavak može trajati godinama, prije decenijama a do tad je tlo podložno eroziji, poplavama, širenju invazivnih vrsta. Upravo iz tog razloga, za razliku od mnogih šuma koje se nemilice sijeku pa kad ih zahvate požari računamo koliko smo novca u trupicama izgubili i samo slegnemo ramenima, ovdje će biti potrebno napraviti egzaktne procjene. Crna Gora ima stručnjake koji mogu to učiniti i isto tako precizirati i sprovesiti mjere koje će biti posvećene prije svega praćenju stanja a onda i svim onim aktivnostima kojima se može poduprijediti oporavak prirode NP Skadarskog jezera.

I bez obzira na lokalitet, takva bi praksa trebala važiti za svako područje, jer apsolutno svakim pedljem ove zemlje neko upravlja, čak i kada nisu zaštićena područja tu je upravljač ili lovačko društvo ili uprava za šume. Oni moraju shvatiti da ne mogu samo eksploatisati ta područja već da ih moraju i oporavljati i to ne populističkim akcijama nošenja žita zimi srnama ili sadnjom smrče gdje joj mjesto nije, već puno raznovrsnijim i stručnijim menadžmentom pokazati da se od prirode uzima ali i da joj se duplo više vraća što je obrnuto proporcionalan proces danas. Od prirode uzimamo sve, a zauzvrat dajemo jeftinu reklamu.

Vuk Vujisić

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register