Nelegalna eksploatacija pijeska iz rječnih korita

Objavljeno: 25.08.2020, 14:07h

Niko u Crnoj Gori ne mjeri nataložene rječne nanose, a projekte takozvane regulacije rijeka niko nikad nije vidio, tvrde ekolozi

Iako pet godina traje zabrana iskopavanja šljunka iz korita crnogorskih rijeka, novinari portala PCNEN su prije dva dana na više mjesta vidjeli da se to uveliko čini.

Izvršna direktorica u nevladinoj organizaciji (NVO) Green Home Nataša Kovačević smatra da moratorijum na eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnih korita nije dao rezultate.

“Nije dovoljno donijeti samo odluku, jer ako je želite zaista sprovoditi – nadzor i kontrola se moraju sprovoditi neselektivno i dosljedno. Morača, Tara, Ibar, Lim su izostavljene iz moratorijuma, proglašene plavnim rijekama kojima je regulacija neophodna“, kaže Kovačevićeva za PCNEN.

Ona ističe da je riječ o zastarjelom i promašenom konceptu rješavanja problema, koji se i zloupotrebljava.

“Naime, mi imamo Upravu za vode bez hidrologa, nemamo nigdje u Crnoj Gori mjerenje nataloženih rječnih nanosa, projekte takozvane regulacije spomenutih rijeka niko nikad nije vidio, jer ih, vjerovatno, ni nema, ali znamo da rijeke treba prekopavati i davati dozvole za devastiranje korita“, kaže Kovačević.

Regulacija riječnih korita je moguća samo uz saglasnost Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, i podrazumijeva radove na uklanjanju sprudova, proširenju korita i izgradnji obaloutvrda. Da bi dobili posao, kandidati moraju biti prijavljeni kao pravno lice, dok se ne može pojedinačno raditi na eksploataciji šljunka i pijeska.

Sudeći po onome što su reporteri PCNEN-a prekjuče zatekli na obalama Morače i Lima, nije bilo riječi o regulaciji vodotoka, već pojedinačno iskopavanje šljunka.

Reporteri su, istoga dana, vidjeli da se šljunak vadi i iz rijeke Lim. Na dvijema lokacijama u bjelopljskoj opštini vidljivo je da su radile mašine za eksploataciju pijeska. Gomile šljunka koje su deponovane na obali rijeke u Brestoviku i iza džamije u Bioči bile su svježe iskopane iz korita.

Na obje lokacije postavljeno je više sita (mreža za sitnjenje) za šljunak i pijesak.

Obje lokacije su vidljive sa magistralnog puta Bijelo Polje-Berane.

U Brestoviku, usamljenom parčetu obale Lima poslije naselja Zaton, reporteri su bili u više navrata i svakog puta su nalazili različite količine deponovanog šljunka, ali i različite pozicije bagera. Ujutru bi bager bio parkiran uz gomilu pijeska, dok bi u popodnevnim časovima bio sakriven duboko u vrbovoj šumi, gdje se ne može vidjeti niti sa puta, niti sa obale. Na bageru je bio nalijepljeno ime Šukurica i mjesto Pašića Polje. Bio je vidljiv i broj telefona.

Četiri kamiona i bager koji su bili parkirani u Bioči nisu imali registarske oznake. Bager je bio parkiran na gomili šljunka, koja je nekoliko dana ranije bila mnogo veća.

Jedan od mještana je reporterima rekao da je na tom mjestu ranije urađena regulacija vodotoka zbog poplava.

Sve tri lokacije su vidljive sa magistralnih puteva, za razilku od većeg dijela obale rijeka. Novinari su sva tri slučaja sumnjive eksploatacije prijavili putem platforme Uprave za vode – ‘prijavi eksploataciju’. Odgovoreno im je da su prijave proslijeđene nadležnoj inspekciji.

“Prijava je prosljeđena nadležnim inspekcijskim organima. Po dobijanju povratne informacije o ishodu postupka bićete obaviješteni“, navodi se u odgovoru Uprave za vode.

Iz Uprave za vode i Uprave za inspekcijske poslove juče, međutim, nijesu odgovorili da li je izvršena  kontrola pomenutih lokacija i šta je utvrđeno prilikom kontrole. Takođe nijesu odgovorili koliko je do sada izvršeno kontrola crnogorskih rijeka i koliko je građana kažnjeno zbog nelegalne eksploatacije šljunka.

Do juna 2019. godine inspekcija za vode izvršila je ukupno 353 kontrole, koje su većinom prijavljivali građani, civilni sektor i sportsko–ribolovni klubovi. Iz Uprave za vode, kojom rukovodi Damir Gutić, ranije je saopšteno da nelegalna eksploatacija pješčanih nanosa u koritima rijeka nije iskorijenjena, iako su postignuti značajni rezultati na njenom suzbijanju od donošenja Odluke o zabrani eksploatacije šljunka i pijeska iz riječnih korita i pokretanja izrade projekata regulacije vodotoka u skladu sa EU direktivama.

Iz Uprave, međutim, nijesu pojasnili da li su danas vidljivi petogodišnji rezultati moratorijuma, niti šta zabrana eksploatacije pijeska podrazumijeva.

Šljunak se najčešće kopa pred izbore

Direktorica Green Home tvrdi da vremenski periodi prije izbora ili tokom gradnje velikih infrastrukturnih projekata obično korespondiraju sa povećanjem nelegalnih aktivnosti na eksploataciji šljunka.

“Uvijek su se vremena prije izbora, gradnje puteva gdje je uključen veliki broj aktera i drugih velikih društvenih dešavanja koja usmjeravaju pažnju u drugom pravcu, koristila za bespravne i nepopularne aktivnosti. To zna svako u državnim institucijama, ali nema volje da se stane na kraj ovom problemu već decenijama“, kaže ona.

Kovačević ocjenjuje da naše vlasti dodatno betoniraju kilometre obala i degradiraju dobar ekološki status rijeke, umjesto da kao država restauriramo i očuvamo prirodne plavne zone.

“Nema primijenjene nauke i činjenica gdje je samo u slivu Tare, prema mjerenjima od 2008-2015, nivo površinskih voda opao 25 odsto i trend se nastavlja“, pojašnjava ona.

Iz Uprave za vode ranije je saopšteno da su u prethodnom periodu urađeni ili su u toku interventni regulacioni radovi na više crnogorskih vodotoka, u cilju zaštite vodotoka i okolnog zemljišta. Kroz saradnju sa međunarodnim partnerima obezbijeđena su, tvrde, sredstva za početak infrastrukturnih radova na Bojani, Limu, Grnčaru i Gračanici.

“U narednom periodu radiće se na pripremi projektne dokumentacije i za sve druge vodotoke, kako bismo imali jedan veoma uređen i održiv sistem kada je u pitanju zaštita od voda“, piše u jednom ranijem saopštenju Uprave za vode.

Vuk VUJISIĆ
Ivan ČAĐENOVIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply