Tu smo đe smo – u čekaonici za privilegije 

Objavljeno: 23.08.2020, 09:56h

Kultura i politička propaganda – Izbori 2020

Planovi za razvoj kulture tokom predizborne političke propagande zanemarljivi su u odnosu na druge segmente ,,boljeg života,, koji partije glasno obećavaju pred izbore. Ako je uopšte i ima, kultura je na začelju ciljeva i aktivnosti u programima političkih subjekata u trci za pobjedom, koji imaju danas imaju važnije prioritete.

I političari i umjetnici sa kojima smo razgovarali za PCNEN su saglasni da je crnogorskom društvu potrebna radikalna kulturna reforma.

****

Sve partije koje smo kontaktirali u vezi ove teme dostavile su odgovore, osim DPS-a. Nakon prvog kraćeg razgovora i poslatih pitanja, njihov PR se više nije javljao na telefon niti odgovarao na poruke. 

——————-

„ Još uvijek ne postoje političke snage koje su istinski svjesne značaja kulture. I dalje svi oni miješaju subkulturu i estradu sa kulturom“, kaže kratko i jasno muzičar Rambo Amadeus.

U novoformiranoj koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ smatraju da je kulturna scena u našoj zemlji ispolitizovana do krajnjih granica. Kako ističu, nedostaje i stvarna kritika, ne samo umjetničkih djela, već i osnovnog rada institucija.

„O čemu govoriti u zemlji u kojoj su i muzeji orobljeni pod postojećom vlašću, koja ne zna za drugu vrijednost, osim one vulgarne i novčane? Jedna smo od rijetkih zemalja svijeta koja nema dobru koncertnu dvoranu, funkcionalan Muzički centar, nema odgovarajući i bezbjedan prostor za Kinoteku, naše najstarije pozorište Zetski dom, nema stalni ansambl, jedini samoodrživ bioskop u glavnom gradu nalazi se u tržnom centru… Potreban je novi Nacionalni savjet za kulturu, koji bi se odrekao političkih uticaja, a prije svega mora biti donesen nov Zakon o kulturi, uz obezbijeđenu primjenu pravnih propisa. Sadašnju represiju treba zamijeniti stimulacijom, koja će rezultirati samostalnošću. Kultura je tu da nas učini nezavisnim i slobodnim. Baš kao što bi to trebala biti i politika. Ipak, moram istaći da je, sa par izuzetaka, gotovo potpun nedostatak ozbiljnih kulturnih kritičara, zapravo najozbiljnija boljka naše scene – književne, pozorišne, filmske, likovne, itd”, kaže profesor Zdravko Krivokapić, nosilac opozicione liste “Za budućnost Crne Gore”.

“Kulture ima jako malo, u svijesti i porukama stranačkih kampanja ovogodišnjih izbora” kaže reditelj Nikola Vukčević.

“Potpuno logično, jer kad mnogo toga zavisi od postojanja ili nepostojanja neke ‘plave torbe’ – teško da tu uopšte ima mjesta za kulturu. To je nebitno, na žalost. Onoga trenutka kada akcenat bude na kulturi, znaćemo da smo na boljem putu, bez sumnje”, kaže Vukčević.

Građanski pokret URA je jedna od rijetkih partija koja u svom predizbornom program ima tačku pod nazivom “Za kulturu”.

Pod sloganom “Crno na bijelo” naglašavaju da je „zahvaljujući aktuelnoj politici, kultura pretvorena u čekaonicu za privilegije“. Depolitizacija kulture i ovdje je u fokusu.

„Kultura, kao nauk slobode a ne podaništva, treba da otvoreno i hrabro postavlja prava pitanja, a ne da nudi lažne odgovore. Takav koncept odbija mlade ljude i tjera ih da se stvaralački ostvare u državama regiona ili dalekog svijeta. Institucije kulture treba da obezbjede pomoć mladim stvaraocima i vrijednim projektima, da otvore vrata odvažnima, umjesto poslušnicima. Potrebno je promovisati odgovorniji odnos prema kulturnoj baštini i osjećaj pripadnosti evropskom ali i svjetskom kulturnom i svakom drugom identitetu, uz prevazilaženje retrogradnih nacionalizama i čuvanje multikulturalnosti Crne Gore”, navode iz URE.

“Ovdje su jedino poželjni ‘poslušni’ umjetnici i zato smo tu đe jesmo” kaže pozorišna rediteljka Ana Vukotić.

“Doba Korone je samo iznijelo na sto probleme koji već postoje – izostao je institucionalni odgovor jedino u sferi kulture. Vlastodršci naših kulturnih potreba su odlučili da zaključaju kulturu! Jedina smo zemlja koja još uvijek nema zvanične preporuke za funkcionisanje kulture, jer ih Ministarstvo kulture nije predložilo i zahtijevalo od NKT-a. Od prvog juna, kada smo postali Corona free destinacija, rad pozorišta je dozvoljen, ali su direktori repertoarskih pozorišta proglasili kolektivni godišnji odmor?! Sjajna je prilika da na primjeru Corone naučimo da slušamo struku”, kaže rediteljka Vukotić.

U propagandnim porukama Socijaldemokrata ovih dana mogli ste čuti da će ta partija inicirati osnivanje pozorišta u Tivtu, što je prava rijetkost tokom predizborne kamopanje.

“ Tivat je jedini primorski grad koji ima sve potrebne uslove za to. Uvjereni smo da bi se time na najbolji način zaokružio period od 20 godina od prve profesionalne pozorišne produkcije u tom gradu. Ciljevi koje smo odredili i našim programu odnose se pored ostalog na

profesionalizaciju kulturnog kadra, kreiranje kulturne politike u cilju zaštite jezika i pisma uz poboljšanje ambijenta za razvoj književnog stvaralaštva, ali i veći stepen  umjetničke produkcije. Iniciraćemo stimulativno povećanje budžeta za one kulturne institucije koje svojim radom u velikoj mjeri unapređuju kulturu Crne Gore, podsticati razvoj amaterizma u svim oblastima kulture, kao i razvoj kulturnog turizma”,  ističu u SD-u.

“Otvaranje regionalnih pozorišta omogućeno je Zakonom o pozorištu više od 15 godina. Ko ih je spriječavao da pokrenu tu priču prije četiri godine?”, pita glumac Stevan Radusinović, komentarišući najavu SD-a.

„Koliko je kultura na agendi i kako krizna vremena ogole našu (ne)potrebu za kulturom najbolje govore proteklih pet mjeseci totalne ‘teatarske smrti’. Bez avantgardne ideje kako ‘doskočiti’ ovoj situaciji, bez mudrog prilagođavanja postojećem… Virtualni prostor nije pogodno tlo za ono što teatar mora da radi, da ukazuje na slabosti i koriguje društvenu zbilju. Za to nam treba ‘živa’ publika. Kako se može na mitinge i litije, a ne može u pozorište na otvorenom, pitanje je sad?!”, kaže Radusinović.

U Socijal demokratskoj partiji kažu da će se zalagati  da se proces internacionalizacije crnogorske kulture i umjetnosti sprovodi temeljno i u svim oblastima.

“Umjesto okretanja ka svijetu i uključivanja u evropske kulturne tokove, crnogorske kulturne institucije ostajale su zatvorene i zarobljene u lokalnim estetikama i poetikama, bez stvarne komunikacije sa savremenim evropskim i svjetskim kulturnim i umjetničkim politikama. Važna strategija u modernizaciji kulture biće i usklađivanje sa evropskim modelima finansiranja kulture i umjetnosti. Država mora zadržati primarnu ulogu, ali sve oblasti produkcije kulturnih sadržaja treba uključiti u evropske fondove, koji će omogućiti značajnije finansiranje crnogorske umjetničke produkcije, ali i veliku mogućnost plasmana i prisustva na evropskim kulturnim scenama”, poručuju iz SDP-a.

Promjena kulturne politike u Crnoj Gori koja bi bila oslobođena partijskih privilegija postala je neophodnost. Komunikacija bi se podigla na viši nivo sa kojeg svi bolje vidimo sebe i onog do sebe, na putu ka progresivnom društvu budućnosti.

Irena ČEJOVIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply