Tačnije, izgrađeno je 6,1 GW novih kapaciteta, a slična situacija očekuje se i u ovoj godini.

Kada se govori o ofšor proizvodnji, misli se na vetroelektrane koje se grade na vodenim površinama, najčešće u okeanima, jer je tu brzina vjetra veća nego na kopnu pa je samim tim veća i proizvodnja električne energije.

U Evropi ovakva postrojenja uspješno rade već 30 godina, ali nova značajna tržišta se pojavljuju i u drugim djelovima svijeta, posebno u Aziji.

U 2019. godini Evropa je i dalje prva u ukupnom kapacitetu energije koji se proizvodi na ovaj način, ali Kina je rekorder kada su u pitanju nova postrojenja jer je instalirala 2,4 GW.

Na drugom mjestu je Velika Britanija sa 1,8 GW, a na trećem Njemačka sa 1,1 GW. Kako azijsko-pacifička regija postaje sve aktivnija, očekuje se da u ovoj deceniji niknu tržišta u Japanu, Vijetnamu, Južnoj Koreji i Tajvanu.

Do 2030. se, prema novom izvještaju, očekuje i da ukupni globalni kapaciteti porastu najmanje do 234 GW. Poređenja radi, na kraju prošle godine su iznosili 29,1 GW, piše Jovana Nikolić za portal Klima101.rs.

Kako u saopštenju za medije kaže Ben Bekvel iz Globalnog savjeta za energiju, ovaj način proizvodnje energije postaje sve rasprostranjeniji i vlade širom svijeta prepoznaju moguću ulogu ove tehnologije u ekonomskom oporavku nakon pandemije kovida-19.

Treba imati na umu i da je, prema podacima iz izvještaja, ofšor proizvodnja energetski sektor koji je najmanje pogođen pandemijom. Osim toga, zahvaljujući stalnom rastu, očekivano je da u narednih 10 godina upravo ovaj sektor obezbijedi oko 900.000 radnih mjesta.