Dud, zaboravljeni lijek iz prirode

Objavljeno: 04.08.2020, 09:43h

Plodovi duda sadrže slobodne organske kiseline (limunska i jabučna), vitamine C, B, K, A, i E, željezo, kalijum, mangan i magnezijum, pektine i druge korisne tvari.

Dud ili murva je listopadna drvenasta kultura, a pripada porodici dudovki (Moraceae). Nepravedno je zaboravljeno, ali ukusno i zdravo voće, koje raste pojedinačno posađeno ili samoniklo. U našim krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto.

Ukus dudovog ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što zaista jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svijetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm.

Sastav i ljekovitost duda

Plodovi duda sadrže slobodne organske kiseline (limunska i jabučna), vitamine C, B, K, A, i E, željezo, kalijum, mangan i magnezijum, pektine i druge korisne tvari.

Posjeduje veliku količinu antioksidansa antocijanina. Stručnjaci tvrde da zaslužuje da bude uvršten u superhranu jer sprečava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti. U liječenju se koriste plodovi, listovi i kora.

Sadnja i uzgoj duda

Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultivisanom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici, čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima. Obično se zbog dugovječnosti sade uz puteve.

Razmnožavanje duda

Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan uzgoj se preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.

Berba i plodovi duda

Dud cvate tokom maja, a dozrijeva u junu. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna, preko jula, pa i cijeli avgust. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća.

Ljekovita svojstva duda

podmlađuje organizam

reguliše nivo šećera u krvi

smanjuje rizik od degenerativnih bolesti

jača bubrege

čisti jetru

pomaže kod zatvora

poboljšava krvnu sliku

ublažava simptome gripa i prehlade

ubrzava zarastanje rana (Izvor:hayat.ba)

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply