Radio priča i svira, a niko ga ne dira

Objavljeno: 22.07.2020, 15:14h

Urednica Prvog programa Radija Crne Gore Jadranka Prelević vjeruje da je taj medij zadržao dobru poziciju na FM skali, ali kaže da je moguće da ih slabije sluša mlađa generacija

Kada se kaže ili napiše RTCG, uglavnom se misli na nacionalnu javnu televiziju, dok radio ostaje ispod radara javnosti, pa se na njega niti ko javno žali, niti ga ko hvali.

U Crnoj Gori ćete uzalud tražiti podatke o slušanosti radio stanica. Time se odavno niko ne bavi, pa se ni ne zna koliko se sluša nacionalni javni radio, ko ga sluša i kakvo povjerenje uživa kod svoje publike.

Urednica Prvog programa radija, Jadranka Prelević vjeruje da je taj medij zadržao dobru poziciju na FM skali, koju je decenijama gradio. Ona ističe postojanje brojnih redakcija (kulturno-umjetničke, informativne, dokumentarne, naučno-obrazovne, dječje, sportske) „što dokazuje da Prvi program radija Crne Gore ispunjava svoju misiju i zakonsku obavezu”.

Urednica RCG 1 Jadranka Prelević

“Moguće da nas slabije sluša mlađa generacija, a tu je presudan njihov muzički ukus. Mi smo obavezni da emitujemo određene muzičke sadržaje, poput klasične muzike ili džeza, recimo, koji nijesu toliko popularni kod mlađe populacije, ali radimo na tome da i njih pridobijemo. U posljednje vrijeme osobito smo ponosni na intenziviranu realizaciju Dramskog programa, a još uvijek emitujemo emisije koje traju duže od sedamdeset godina, kao što je program za pomorce “Vaši talasi našima u susret” ili emisije o selu i poljoprivredi”, kaže Prelević.

Ona napominje da je procesom digitalizacije riješen višegodišnji problem čujnosti nacionalnog radija.

Početak realizacije nove, modernije programske šeme već nekoliko puta je odgađan – prvo zbog digitalizacije, a posljednjih mjeseci zbog aktuelne epidemiološke situacije. Kao i u ostalim redakcijama, pandemija je uslovila da novinari RCG 1 rade od kuće.

U analizi programske strukture nacionalnog emitera RTVCG za 2019,

Agencije za elektronske medije (AEM) navodi se da informativni program predstavlja dominantnu karakteristiku RCG1, kao i da je veoma malo dokumentarnih, obrazovnih i sadržaja namijenjenih djeci.

******

Šta o RCG kaže AEM?

Prvi  program  Radija  na  sedmičnom  nivou  ima  oko  60%  nemuzičkog  sadržaja  (približno  14  sati dnevno). Na Radiju 98 učešće nemuzičkog sadržaja je značajno manje, 19%.

Prvi  program Radija Crne Gore  karakteriše  značajno  učešće  sopstvene  produkcije  57%.  Ovaj procenat je na Radiju 98 oko 16%.

Upoređujući  strukturu  Prvog  i  Drugog  programa  Radija  Crne  Gore,  po  vrsti  sadržaja,  informativni program  predstavlja  dominantnu  karakteristiku  RCG1 dok  Radio  98  ima  značajno  učešće  zabavnih sadržaja.

Posmatrajući oba programa radija, veoma je malo dokumentarnih, obrazovnih i   sadržaja namijenjenih djeci.

U  posmatranom  periodu  u  programu RCG nije bilo sadržaja posebno  prilagođenih osobama sa  invaliditetom. Za  period  od  sedam  dana  emitovana  je u  programu  RCG1 jedna jednočasovna emisija sa sadržajem od značaja za osobe sa invaliditetom.

Na Prvom programu RCG jednom sedmično se emituje programski sadržaj na romskom jeziku, u trajanju od 25 minuta. Na albanskom jeziku se emituje  informativna emisija ‘Vijesti’ (radnim danima i prosječnog trajanja od 5 minuta), ‘Dnevnik’ (radnim danima i prosječnog trajanja od 20 minuta) kao i sedmična, jednočasovna, emisija. Radio 98 nema sadržaje na jezicima nacionalnih manjina. (AEM, analiza za 2019.)

——————–

Naši sagovornici ne slušaju RCG1 kao nekada, a najradije se sjećaju Noćnog programa, koji se više ne emituje. Saglasni su u ocjeni da bi program trebalo u mnogome osvježiti novim sadržajima, ali i da se na Prvom program radija i dalje može čuti kvalitena muzika.

” Najintimniji doživljaj slušanja radija su, zapravo, sada već daleke osamdesete godine XX vijeka i omiljeni Noćni program Radio Titograda. U kontekstu digitalne paradigme danas posebno je važan i zanimljiv Arhiv. Takav sadržaj bi mogao biti na nov način prisutan u javnosti. Sklon sam vjerovanju da će radio vremenom sve više biti aktuelan i slušan, jer hiperprodukcija vizuelnih medija dovodi do zasićenja”, kaže mr Janko Ljumović.

Nekadašnja novinarka RCG1, direktorka KIC “Budo Tomović” Snežana Burzan ima puno ideja kako bi se program radija u kome se počela baviti novinarstvom prije 20 godina, mogao osavremeniti i učiniti slušanijim.

“RCG1 fali da bude javni promoter lijepog govora, da osnuje i školu na tu temu za građane svih uzrasta. Njemu to i pripada! Nedostaje mi više tematskih blokova ili emisija iz kulture. Takođe, i neka emisija za mlade, ali i za penzionere. Mogle bi se opet realizovati muzičke top liste, nagradne igre, kvizovi znanja i za djecu i za odrasle”, kaže Burzan.

Kompozitor Vladimir Maraš, urednik muzičkog programa Radija CG žali što danas javni servis nema moderan, digitalizovan audio studio umjesto starog, gdje su nastali mnogi produkcijski hitovi Ex Yu muzičke scene.

“Devedesetih godina prošlog vijeka krenulo je gašenje onog dijela RTCG koji je, kako se pokazalo, bio najpotrebniji – muzički ansambli i orkestri za razne namjene, prvenstveno programske. Njihovih usluga su se odrekli, a došlo je na stotine drugih, pa time troškovi nisu smanjeni – naprotiv. Ako ikada budem bio u prilici da bilo što odlučujem na tom nivou, jedan od prvih koraka biće revitalizacija muzičke produkcije, jer džaba priča o kulturnom identitetu bez svakodnevnog rada na muzičkoj baštini. A kome to danas pripada nego Javnom servisu i najboljim muzičkim umjetnicima koje imamo i koji treba da je stvaraju i oživljavaju”, kaže Maraš.

Muzičar i poznati podgorički radijski voditelj Goran Nikčević se sjeća kasnih osamdesetih godina i snimanja albuma “Zajedno u snovima” njegove grupe Jozef K. To je ujedno bio i produkcijski prvijenac Radija Titograd.


(Nekad bilo, sad se spominjalo)

“Radio Titograd je tada imao uređaje kao nijedan studio u Jugoslaviji, a mi smo kao muzičari bili apsolutni početnici. Snimatelji albuma bili su Bobo Stanišić i Laci Šalgo, a producent Saša Tamindžić. Materijal smo ponijeli u RTB, oni su objavili ploču. Nijesu nam u startu povjerovali da smo snimali u studiju Radija Titograd, a kada su vidjeli o kako se kvalitetnom snimku radu, u istom studiju kasnije su snimali i Bajaga, grupa ‘Oktobar 1864’, ‘Galija’…”, podsjeća Nikčević, danas poznatiji pod pseudonimom Brčko.

U doba dominacije interneta i televizije, i među oko 60 radio stanica u Crnoj Gori, nacionalna frekvencija Prvog programa nacionalnog javnog radija izgubila je nekadašnji rejting, ali ne i važnost i odgovornost da slušaoce informiše, obrazuje i zabavi. Digitalizacija je postavila nove produkcijske izazove, a da li će RCG uspjeti tome da odgovori, ostaje nam da čujemo. Kako najavljuju, sa novom programskom šemom, krenuće početkom septembra…

Irena ČEJOVIĆ

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply