Oni tvrde da je do nastanka i širenja bolesti poput COVID-19 došlo zbog velike potražnje za životinjskim proteinima, neodrživih poljoprivrednih praksi i klimatskih promjena.

Ebola, virus Zapadnog Nila i SARS takođe su zoonotske bolesti. Pojavile su se među životinjama i prešle na čovjeka.

Ali, taj skok na čovjeka nije automatski. Podstaknut je, prema izvještaju UN Programa za ekologiju i Međunarodnog instituta za stočarstvo, degradacijom životne sredine, na primjer, degradacijom zemljišta, eksploatacijom divljih životinja i resursa te klimatskim promjenama. Ovo mijenja način interakcije životinja i ljudi, ocjenjuje BBC, prenosi RSE.

Izvještaj nudi strategije vladama kako da spriječe buduće epidemije, poput podsticanja održivog upravljanja zemljištem, poboljšanja biološke raznolikosti i ulaganja u naučna istraživanja.

“Nauka je jasno reklo da, ako nastavimo s eksploatacijom divljih životinja i uništavanjem naših ekosistema, tada možemo očekivati konstantno strujanje ovih bolesti, kako prelaze sa životinja na ljude u godinama koje su pred nama”, rekla Inger Andersen, podsekretarka i izvršna direktorica UN-ovog Programa za ekologiju.