Mediji na njemačkom pišu o naglom porastu broja novozaraženih korona-virusom u jugoistočnoj Evropi navodeći, kako prenosi Dojče vele (DW),  da je početkom godine, dok je Evropa sa zabrinutošću pratila razvoj u Italiji, Španiji i Francuskoj u Srbiji bilo mirno i da je koronu imala pod kontrolom, ali se sada situacija promijenila.

Činilo se da je Srbija koronu imala pod kontrolom, koliko god joj je to bilo moguće, ali se sada čini da Srbija više ne kontroliše pandemiju nego da pandemija kontroliše Srbiju, piše Frankfurter algemajne cajtung.

„Po opštem mišljenju, to ima veze sa izborima 21. juna i odlukama vlasti u sedmicama prije toga. Tokom predizborne kampanje, društveni život u Srbiji bio je otvoren do stepena koji se nije mogao vidjeti gotovo nigdje drugdje na kontinentu. Iznenađujući vrhunac – ili dno – razvoja bilo je odobrenje za ponovno održavanje većih sportskih događaja sa publikom“, navodi FAZ.

List dodaje da su „u međuvremenu stigli i prvi računi za to što bi se u drugim zemljama moglo nazvati orgijama otvaranja“.

„Događaji u proteklih nekoliko dana pokazuju da je situacija ozbiljna. Međutim, iz ekonomskih razloga, vlada pokušava da izbjegne potpuno „zatvaranje“ kao u martu i aprilu“, piše FAZ.

FAZ navodi da je „upadljivo da, prema izvještajima državnih medija u Srbiji, sve djeluje pod kontrolom“, ali i dodaje da su „takve procjene u suprotnosti s velikim brojem video zapisa i izvještaja na društvenim mrežama, koji pokazuju potpuno drugačiju sliku: prepune bolnice u kojima ljudi u hodnicima čekaju na pomoć, ili gužva u Beogradu ispred hitne pomoći u kojoj medicinska sestra govori građanima da nema testova, da se vrate posle 15. jula“.

„Jugoistočna Evropa je na vrhuncu pandemije u Evropi prošla relativno dobro. Da li je to razlog zbog kojeg se pandemija sad vraća punom snagom“, pita se Špigl i dodaje kako u cijelom regionu broj novozaraženih naglo raste – „u Srbiji u poređenju s prethodnom sedmicom za 125 odsto, u Bosni i Hercegovini 75 odsto a u Hrvatskoj čak 232 odsto“.

„Na Balkanu zapravo ne može biti riječi o drugom talasu pandemije. Koronavirus jednostavno dolazi sa zakašnjenjem. Vlade su, svjesne slabosti svojih zdravstvenih sistema, vrlo rano uvele stroge restrikcije i time broj zaraza dugo držale na vrlo niskom nivou. A onda su vlasti popustile pritisku privrede i građana. Osim toga u nekim zemljama su održani i izbori“, piše Špigl.

„No, kolikogod su restrikcije bile stroge, posebno u Srbiji gdje je na snazi čak bio i policijski čas, toliko su nerazumljiva nagla popuštanja“, nastavlja Špigl i navodi utakmice u Beogradu s 20.000 navijača ili nesrećni turnir Novaka Đokovića. I pominje i sumnju u zvanične brojke vezane za korona-virus u Srbiji.

U zvaničnu statistiku u Srbiji sumnja i južnonjemački dnevni list Hajlbroner štime.

„Razlika između zvaničnog i stvarnog broja je, kad su u pitanju umrli, najmanje za 600 slučajeva. Broj dnevnih zaraza prije izbora je bio deset puta veći nego zvanični, 300 a ne 30“, kaže za Hajlbroner štime novinarka koja je imala uvid u podatke koji nisu za javnost. „Ne znamo zašto postoje te razlike. Znamo samo da postoji neki problem, jer nam na pitanja ne odgovara ni krizni štab ni zdravstvene vlasti. Podaci koje smo objavili su tačni“, kaže Marija Ristić za Hajlbroner štime, prenosi DW.